CNN: Kina bi mogla zaustaviti Putinov rat, evo zašto to ne želi učiniti
Foto: Pixabay
Rat u Ukrajini potaknuo je ponovne pozive Kini da se uključi u međunarodnu krizu, a analitičari raspravljaju o tome kako je zemlja u dobroj poziciji da pregovara o prekidu borbi. Ukrajinski ministar vanjskih poslova navodno je zamolio Kinu da se uključi, dok su evropski državnici u utorak zvali kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Kad je rat počeo prije gotovo dvije sedmice, odgovor Kine bio je zapanjujuće predvidljiv: Zapad je kriv, sankcije su kontraproduktivne, a sve strane trebale bi biti suzdržane, piše CNN.
Ali, 10 dana kasnije, ministar vanjskih poslova Wang Yi udvostručio je podršku Moskvi, nazvavši Rusiju “najvažnijim strateškim partnerom svoje zemlje”. Kao odgovor na sve veće nade da bi Kina mogla iskoristiti svoj uticaj u Moskvi za posredovanje, rekao je da bi zemlja to mogla učiniti “kad bude pravo vrijeme”. Drugim riječima, ne u nekom značajnom vremenskom okviru koji bi zaustavio krvoproliće.
Kineska suzdržanost nije novost
Kineska suzdržanost nije novost. Decenijama su zapadni državnici gurali Kinu da bude strateški partner ili dionik u globalnom međunarodnom poretku. Ali stvarnost je da je Kina toliko opsjednuta uskim skupom pitanja da ne može biti više od karakternog glumca na međunarodnoj sceni, piše CNN u svojoj analizi.
Kina snažno reaguje oko dva domaća pitanja, Tajvana i ljudskih prava. Zemlje koje se ne pridržavaju kineskog stava prema Tajvanu (da se mora vratiti Kini, bez obzira na to što njezini stanovnici misle), nemilosrdno su proganjane. O drugom ključnom pitanju, pitanju ljudskih prava, Kina kaže da se svatko ko tvrdi da su univerzalna, miješa u kineska unutarnja pitanja.
Za većinu drugih pitanja Kinu zapravo nije briga. Droga, terorizam, javno zdravstvo, klimatske promjene… Kina ima interese u svim tim pitanjima, ali rijetko preuzima vodstvo. U najboljem slučaju nudi nekoliko ideja, a zatim slijedi dogovore koje su sklopile druge zemlje.
Domaće brige
Taj kratkovidni fokus na domaće brige posebno je izražen pod Xi Jinpingom, najmanje kozmopolitskim vođom koji je vodio Narodnu Republiku u gotovo pola vijeka.
Xija je odgajao jedan od osnivača zemlje, on je prvi vođa koji je rođen i odrastao u Narodnoj Republici. Ima relativno ograničeno obrazovanje (što nije njegova greška jer je to bilo zbog političkih previranja u Maoovim godinama), piše CNN.
Xijeva je vizija rekreirati kinesku komunističku partiju generacije svog oca. Ubrzo nakon što je stranka preuzela vlast 1950-ih, prema pričama, bila je nepotkupljiva, popularna… Xijev je glavni cilj jačanje stranačke kontrole nad gospodarstvom, politikom, obrazovanjem i manjinskim područjima kao što je Xinjiang ili relativno autonomnim regijama poput Hong Konga.
Zašto Kina ne reaguje?
Zato je iluzorno misliti da Kina može igrati konstruktivnu ulogu u Ukrajini. Na papiru, to ima smisla. Kina je posljednje veliko tržište Rusije sada kada je Zapad uvelike prekinuo veze s njima. Xijevi diplomati bi lako mogli “uhvatiti Rusiju za uho” i suptilno sugerisati da bi neka vrsta nagodbe bila korisna za sve strane, piše CNN.
Takođe bi bilo u najboljem interesu Kine poduzeti takav korak. Kina se obogatila u međunarodnom poretku koji Putin želi uništiti. U završnici se mora takmičiti s vodećim svjetskim zemljama, a za to mu je potreban otvoreni svjetski sistem sa slobodnim protokom kapitala i ideja. Spajanje s nefunkcionalnim državama poput Rusije samo vuče Kinu prema dolje.
Ali, igranje posrednika zahtijevalo bi od Kine da se distancira od Rusije nakon što se hvalila da njihovo prijateljstvo “nema granica”. Umjesto toga, Kina će vjerovatno djelovati neutralno, ali će nastaviti pokazivati simpatije prema Rusiji.Ako je Zapad upleten u spor s Rusijom oko Evrope, tada pobjeđuje Kina. Upletati se u sporove stranaca za Kinu nema smisla. Bolje je ostati izvan sukoba, vidjeti ko će vjerovatno pobijediti, a zatim sklopiti poslove, zaključuje CNN.
(E.M)
Oznake: rat u Ukrajini
