Svijet 31.03.2022.

Zašto Rusija mijenja plan?

ČITANJE: 3 minute

Ruska najava da će “smanjiti vojnu aktivnost” oko Kijeva i obližnjeg grada Černihiva dočekana je sa skepticizmom, posebno zato što se granatiranje oba grada nastavlja.

Iako je primijećeno određeno kretanje trupa sa sjevera natrag u Bjelorusiju, čini se da je to dio uobičajenih operativnih preraspoređivanja i još uvijek ne predstavlja definitivno povlačenje. Ukrajinski glavni stožer rekao je da je Rusija preko noći bila angažovana u “rotaciji odvojenih jedinica” i da “ima za cilj dovođenje u zabludu”, piše britanski Guardian.

Ipak, očito je da Rusija, prema riječima Konrada Muzyke, stručnjaka za vojne obavještajne službe i predsjednika Rochan Consultinga, “kupuje vrijeme”, budući da se želi preusmjeriti na regiju Donbasa i izvojevati konvencionalniju vojnu pobjedu na istoku.

Pet sedmica gotovo stalnih borbi sjeverozapadno od glavnog grada potpuno je iscrpilo ​​borbenu moć Rusije. Sve u svemu, ruske snage pretrpjele su više od 10.000 žrtava, prema sadašnjim procjenama SAD-a.

S jedne strane, ruske izjave takođe odražavaju značajnu, ali privremenu, pobjedu Ukrajine. Opsada Kijeva, scenarij noćne more za stotine hiljada, izbjegnuta je obranom u kojoj je lagano pješaštvo uništavalo ruske oklopnjake koji su pokušali i nisu uspjeli srušiti glavni grad.

Rusija može puno dobiti

Ali, Rusija može puno dobiti od usporavanja borbi, piše Guardian. Njihove snage mogu se odmoriti, reorganizovati i tiho koncentrisati masu na istoku, sada javno istaknutom kao žarište operacija. Pojačanja, gdje su dostupna, “uglavnom su postrojena za pojačanja u operacijama u Donbasu”, rekli su zapadni obavještajni dužnosnici.

Dolaze čak i iz Kalinjingrada, ruske enklave između Poljske i Litve, i dalekog istoka zemlje, i čine oko 10 bataljonskih taktičkih skupina, najmanje operativne postrojbe ruske vojske, od kojih svaka ima oko 800 ljudi u punom sastavu. Za usporedbu, Rusija je izvršila invaziju sa 115-120 takvih bataljuna, iako se procjenjuje da ih 20-ak sada više nije u funkciji.

Vjeruje se da ih prati oko 1000 boraca iz Wagner grupe, ruske plaćeničke skupine koja je inače angažirana u misijama koje podržava Kremlj u Africi i na Bliskom istoku.

“Zapad mora pojačati podršku”

Phil Osborn, bivši šef britanske obrambene obavještajne službe, vjeruje da je, iako će “obje strane imati koristi od smanjenja operativnog tempa”, realnost da Rusi mogu najviše dobiti. “Kako ovo usporavanje ne bi bilo samo značajna korist za Rusiju, zapad mora maksimizirati i brzo povećati svoju podršku Ukrajini”, kaže.

Ukrajina već nekoliko dana traži snažnije oružje, uključujući tenkove, protivvazdušne i protutopovske sustave. Ali, pitanje je koliko su zapadni državnici spremni opskrbiti Kijev, posebno budući da se sada nagađa da su zalihe nekog vrhunskog oružja poput protivtenkovskih Javelinsa pri kraju.

Rusija je možda započela rat svojom ničim izazvanom invazijom prošlog mjeseca, ali trenutno je Ukrajina ta koja ima najviše dobiti od nastavka borbe ako njezine snage uspiju poremetiti napore Moskve da se pregrupira, zaključuje u svojoj analizi Guardian.

(E.M)