Tri načina na koje bi rat u Ukrajini mogao eskalirati i uvući NATO
Foto: EPA
Ministru NATO-a sastali su se prošle sedmice u Briselu kako bi razgovarali o tome koliko daleko bi trebali ići u pružanju vojne pomoći Ukrajini. Izazov za NATO tokom cijelog ovog rata bio je kako svom savezniku Ukrajini dati dovoljnu vojnu podršku da se brani, a pritom se ne uvući u sukob i izbjeći rat s Rusijom, piše BBC.
Ukrajinska vlada bila je eksplicitna u svojim pozivima za pomoć. Da bi imala ikakve šanse obraniti se od nadolazećeg ruskog napada na regiju Donbas na istoku zemlje, Ukrajina hitno treba sisteme Javelin i NLAW (lako protutenkovsko oružje sljedeće generacije) te protuoklopne i protuzračne rakete Stinger i Starstreak, koje su ukrajinske snage već koristile u ovom ratu.
Dosta toga dobija, ali Ukrajina želi više. Želi tenkove, borbene avione, bespilotne letjelice i napredne sustave protuzračne odbrane od raketa kako bi se suprotstavila sve snažnijim i učestalijim ruskim zračnim napadima te dalekometnim projektilima koji neprestano uništavaju ukrajinske strateške zalihe goriva i drugih osnovnih stvari.
NATO se boji eskalacije
Pa što tačno, pitaju se mnogi, sputava NATO? Odgovor je eskalacija.
Rizik da Rusija pribjegne taktičkom nuklearnom oružju (kratkog dometa) ili da se sukob proširi izvan granica Ukrajine u širi evropski rat stalno je u glavama zapadnih čelnika i ovdje su ulozi opasno visoki.
Što je Zapad dosad poslao Ukrajini:
- više od 30 zemalja pružilo je vojnu pomoć Ukrajini, iz EU je stiglo milijardu evra, a iz SAD-a 1.7 milijardi evra vojne opreme
- isporuke su zasad ograničene na oružje, streljivo i obrambenu opremu poput protutenkovskih i protuzračnih raketnih sistema
- to uključuju Javelin, protutenkovsko oružje koje se drži na ramenu i koje ispaljuje toplotno navođene rakete
- Stingeri su prenosno protuzračno oružje, poznato iz Afganistanskog rata, kad se koristilo protiv sovjetskih aviona
- Starstreak je prenosni sistem protuzračne odbrane proizveden u Velikoj Britaniji
- članice NATO-a strahuju da bi isporuka ofenzivnije vojne opreme, poput tenkova i borbenih aviona, mogla dovesti do izravnog otvorenog sukoba s Rusijom
- Češka je uprkos tome isporučila Ukrajini tenkove sovjetske proizvodnje T-72.
Putin odmah na početku rata podsjetio da je Rusija nuklearna sila
Ruski predsjednik Vladimir Putin podsjetio je svijet početkom ovog rata da je Rusija nuklearna sila i da svoju stratešku nuklearnu pripravnost podiže na viši stepen. SAD nije slijedio ovaj primjer jer nije otkriveno premještanje ruskih nuklearnih bojnih glava iz njihovih sigurnih skladišnih bunkera. Ali Putinova poenta je jasna: “Rusija ima ogroman nuklearni arsenal i nemojte misliti da se možete poigravati s nama.”
Ruska vojna doktrina predviđa upotrebu taktičkih nuklearnih bojnih glava niskog učinka na bojnom polju, znajući da se Zapad užasava nuklearnog oružja koje nije borbeno korišteno 77 godina.
Strateški planeri NATO-a zabrinuti su da će, nakon što nuklearni tabu jednom bude razbijen, čak i ako je šteta ograničena na ukrajinsko bojište, neizbježno porasti rizik od eskalacije do katastrofalne nuklearne razmjene između Rusije i Zapada.
Češka poslala tenkove, Slovačka S-300. Oba poteza na početku rata smatrala bi se rizičnima
Pa ipak, sa svakim novim zvjerstvom ruskih vojnika, raste NATO-ova odlučnost, a njegove zadrške se tope. Češka je već poslala tenkove, doduše zastarjele T-72 iz sovjetskog doba, ali to je prva takva pomoć jedne zemlje NATO-a. Slovačka šalje svoje raketne sisteme protuzračne obrane S-300. Oba poteza činila bi se nevjerojatno rizičnima na početku rata.
Britanski parlamentarni zastupnik Tobias Ellwood, koji predsjeda parlamentarnim odborom za obranu, jedan je od onih koji vjeruju da Putin blefira kada ističe bauk nuklearnog oružja i da bi NATO trebao učiniti više.
“Bili smo previše oprezni s oružjem koje smo bili spremni poslati. Potreban nam je snažniji stav. Ukrajincima dajemo dovoljno da prežive, ali ne i dovoljno za pobjedu i to se mora promijeniti”, smatra Ellwood.
Tri scenarija da se NATO uvuče u rat
Pa kako bi tačno ovaj rat Rusije i Ukrajine mogao eskalirati u širi panevropski sukob u koji će se uvući NATO? Postoji niz mogućih scenarija koji će nedvojbeno zaokupiti umove zapadnih ministarstava obrane. Ovo su 3 takva scenarija.
1. Protubrodska raketa koju je isporučio NATO, koju ispale ruske snage u Odesi, pogađa i potapa ruski ratni brod u Crnom moru uz gubitak gotovo 100 mornara i desetaka marinaca. Broj smrtnih slučajeva ovakvih razmjera u jednom udaru bio bi bez presedana i Putin bi bio pod pritiskom da odgovori u nekom obliku.
2. Ruski strateški raketni napad cilja na konvoj vojne opreme koji prelazi iz NATO-ove zemlje, poput Poljske ili Slovačke, u Ukrajinu. Ako bi bilo žrtava na NATO-ovoj strani granice, to bi potencijalno moglo pokrenuti članak 5. NATO-ove povelje, dovodeći cijeli savez u odbranu napadnute zemlje.
3. Usred žestokih borbi u Donbasu dolazi do eksplozije u industrijskom objektu, što rezultira oslobađanjem otrovnih hemijskih plinova. Iako se to već dogodilo, nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva. No, ako bi to rezultiralo masovnim žrtvama, kakve su se dogodile prilikom upotrebe otrovnog plina u sirijskoj Ghouti, i ako se utvrdi da su ga namjerno izazvale ruske snage, NATO bi bio dužan odgovoriti.
Sasvim moguće da se nijedan scenarij ne ostvari
Sasvim je moguće da se nijedan od ovih scenarija neće ostvariti. No, dok su zapadne nacije pokazale rijedak stepen jedinstva u svojoj reakciji na rusku invaziju, postoje sugestije da su samo reaktivne i da ne razmišljaju o tome kakav bi završetak ovog sukoba trebao biti.
“Veće je strateško pitanje je li naša vlada angažovana u upravljanju krizama ili stvarnoj strategiji. Ono što pokušavamo postići jest pružiti Ukrajini svu pomoć koju možemo, osim onoga što bi dovelo do trećeg svjetskog rata. Problem je u tome što je Putin bolji igrač pokera od nas”, kaže jedan od najiskusnijih britanskih vojnih časnika koji je želio ostati anoniman.
Zastupnik Tobias Ellwood slaže se s time: “Rusija vrlo učinkovito prijeti eskalacijom. I mi smo prestrašeni. Izgubili smo sposobnost kontrolisanja eskalacijske ljestvice.”
(E.M)
