Džaferović: Prijetnje Rusije prema BiH su ozbiljne, moramo u EU i NATO
Tokom zvanične posjete Kraljevini Nizozemskoj, gdje se susreo sa najvišim zvaničnicima ove države, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović dao je intervju za vodeći tamošnji list de Volkskrant.
U najavi intervjua, novinar Jarl van der Ploeg ističe da se Džaferović tokom posjete Nizozemskoj susreo sa nizozemskim kraljem Willem-Alexanderom i premijerom Markom Rutteom.
Džaferović je kazao da su prizori iz Ukrajine identični onima koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine prije tri decenije, te da je pridruživanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji geopolitička nužnost, s obzirom na napore Rusije da destabilizira BiH.
“Cilj onih koji su napali Bosnu i Hercegovinu tokom rata bio je uništenje naše države. Vidite sada da se isto nastoji uraditi s Ukrajinom; granatiraju se gradovi, ubijaju civili“, kazao je Džaferović.
Novinar de Volkskranta ističe da je Džaferović prije dolaska u Nizozemsku učestvovao u komemoraciji početka opsade Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i rezultirala je ubistvom hiljada ljudi, uključujući više od 1500 djece, u artiljerijskim i snajperskim napadima.
Bio je to, kaže van der Ploeg, uvod u dugi rat koji je okončan u Srebrenici.
“Nakon genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i drugih zločina koji su se desili u Bosni i Hercegovini, svijet je kazao ‘nikad više’. Ali evo ponovo, nakon tridesetak godina, ponovo vidimo prizore iz Mariupolja i Kijeva koji su istovjetni tadašnjim prizorima. Mislim da svijet treba naučiti vrlo ozbiljnu lekciju a to je – ako zaista želite da se nikad više ne ponovi, onda nije dovoljno da samo kažete ‘nikad više’, već se mora redivdirati sistem odnosa između država na način da to ‘nikada više’ postane stvarnost“, kazao je Džaferović u intervjuu za holandski list.
Novinar lista ističe da je tokom Džaferovićeve posjete Haagu rat u Ukrajini je bio jedna od značajnih tema, jer ima posljedice na odnose unutar Bosne i Hercegovine. Prema Džaferoviću, Rusija je poduzela ozbiljnu kampanju destabilizacije u Bosni i Hercegovini. Na koncu, osim Srbije i Kosova, Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji koja nije članica NATO-a, a Rusija čini sve da tako i ostane, uzimajući u obzir geografsku poziciju Zapadnog Balkana.
Džaferović skreće pažnju, kaže novinar de Volkskranta, na izjave ruskog ambasadora u Sarajevu o mogućnosti članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u. „Ako BiH odluči da bude članica bilo čega, to je unutrašnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati“, posjeća holandski list na izjavu ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova iz sredine marta.
Na pitanje šta je pomislio kada je čuo ovu izjavu Džaferović je istakao da su u pitanju su vrlo ozbiljne riječi.
“Ali ponovit ću ono što sam kazao kada sam ih prvi put čuo, a to je da Bosna i Hercegovina sama odllučuje o svojoj vanjskoj politici. O tome ne odlučuje Rusija. 2009. godine smo poslali zahtjev za članstvo u NATO-u i to je put koji ćemo slijediti, bez obzira na stavove Ruske Federacije”, rekao je on.
Ono što situaciju u BiH čini još komplikovanijom jeste komplikovana politička podjela unutar zemlje koja je kreirana nakon krvavog rata u bivšoj Jugoslaviji. Nakon Dejtonskog sporazuma, svaka od tri etničke grupe – Bošnjaci muslimani (51%), Srbi pravoslavci (31%) i Hrvati katolici (15%) dobili su svoje entitete iz kojih biraju Predsjedništvo, koje predvodi državu.
List podsjeća da Bošnaci i Hrvati zagovaraju NATO članstvo BiH, dok lider bosanskih Srba Milorad Dodik gaji tijesne veze sa Vladimirom Putinom i odbija osuditi rusku agresiju na Ukrajinu. Prošlo decembra je Dodik bio kod Putina u Kremlju kako bi razgovarao o izgradnji plinovoda, ali nakon toga je povećao svoje secesionističke aktivnosti, što je postalo naročito zabrinjavajuće nakon što su ruski separatisti u Donjecku i Luganjsku proglasili otcjepljenje.
Na pitanje novinara da li EU i NATO trebaju brinuti po pitanju stabilnosti u BiH, Džaferović navodi da je razgovarao sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom o ovome pitanju.
“On je kazao jednu rečenicu koja dobro sažima sve: Zapadnom Balkanu je potrebna EU, ali i EU je potreban Zapadni Balkan. Mislim da naročito sada, nakon ruske agresije na Ukrajinu, sasvim je jasno da pitanje pridruživanja ne smije biti administrativno, već je geopolitičko pitanje. Situacija u Ukrajini nas uči da Evropa mora voditi više brige na žarišnim tačkama ili potencijalnim žarišnim tačkama na kontinentu. Nadam se da će proces pridruživanja EU biti ubrzan i da ćemo u skorije vrijeme makar dobiti kandidatski status”, rekao je Džaferović.
Džaferović ističe da je najlakši put da se osigura stabilnost u BiH jeste da bude primljena u evropske institucije.
“Ne vidim dobar razlog zašto bi EU udaljavala zemlje Zapadnog Balkana od sebe. Spomenuli smo ruski utjecaj. Ako ne bude evropske akcije, onda se otvara put za takav utjecaj, a mi to ne želimo. Umjesto toga želimo napredovati na putu koji nas vodi u EU i NATO. TO je jedini izlaz za nas”, rekao je on.
(A.M.)
