Naučna konferencija “Politika proširenja EU i Zapadni Balkan”
Naučna konferencija pod nazivom”Politike proširenja Evropske unije i Zapadni Balkan” održana je u Hotelu Bosna u Banjaluci. O izazovima koje čeka Zapadni Balkan u svjetlu trenutnih geopolitičkih zbivanja govorili su predavači iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH.
Profesor sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mišo Mudrić smatra da je strateški interes BiH i Hrvatske da čine jedan prostor prije svega u tržišnom smislu, a posebno onaj dio koji se tiče energetike.
Ideja iza energetskog tržišta na području EU je da se ista stvar desi na području Zapadnog Balkana s ciljem da se tržište uredi kao na prostoru EU, a to je da se moće osigurati temeljna sloboda pružanja usluga, kretanja dobara, što će reći da se energenti mogu na jednak način dijeliti ,prodavati na cijelom panevropskom području nezavisno o granicama. I BiH i Hrvatska trebaju tome težiti. Mislim da će cijene nastaviti rasti,s tim više što je nepoznanica u kojoj mjeri će EU moći osigurati dovoljne zalihe prje svega plina.EU je najavila da želi do kraja godine napuniti 90 posto zaliha plina. Teško je predvidjeti hoće li sve zemlje uspjeti u tome, ukoliko Rusija do kraja godine obustavi isporuku plina, mišljenja je Mudrić.
Evidentno je da ne postoji jedinstven modalitet postupanja kako po pitanju trgovine sa Rusijom tako i po poitanju drugih stvari. Sad imamo činjenicu da je šest država potpuno odsječeno od ruskog plina, dok su neke odlučile da otvore račune kod Gasproma. Mislim da će se neujednačena politika EU nastaviti što je jako loše, narušiće se međusobni odnosi u EU, jer će neki imati dovoljno plina za predstojeću zimu,a neki ne.
Predstavnik Evropskog pokreta Srbije Duško Lopandić smatra kako je raskid sa Rusijom dubok i dugotrajan i svakako ostavlja posljedice te da će Zapadni Balkan morati postepeno naći svoje mjesto u Uniji.
Politika proširenja prema Zapadnom Balkanu koja je trenutno umrtvljena u jednom momentu doći će do onog što zovemo postepeno fazno proširenje u više koraka i koje će podrazumijevati neki status kandidata ili bez prava glasa ili bez prava veta i slično. To će na kraju dovesti do nekog vidljiivog efekta i za građane bar u onom smislu većeg korišćenja fonodova EU. Jer sama Hrvatska ako pogledate ima dva puta veći omjer korišćenja fondova sa negdje oko 4 miliona stanovnika nego cijeli Zapadni Balkan sa oko 18 miliona stanovnika.
Z.M
