OHR planira do 15. septembra nametnuti izmjene Ustava FBiH
Kristijan Šmit planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, saznaje Istraga.ba. Nio, to ne znači da će Šmit uspjeti realizirati svoj plan, jer još uvijek nije dobio podršku zemalja članica EU, uključujući i matičnu Njemačku. SAD, Velika Britanija i Japan, pak, insistiraju da Šmit upotrijebi Bonske ovlasti u periodu izmđeu 5. i 15. septembra.
U četvrtak je portal klix.ba objavio da je Šmit započeo novu rundu konstultacija, do Slobodna Bosna i NAP pišu da su na konsultacijama već bili predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.
U petak je, kako saznaje Istraga, na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut će u zgradu OHR-a u 12.30 gdje bi trebali imati konsultacije sa ekspertima OHR-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.
Ali to nije sve. Kristijan Šmit promijenio je taktiku. Visoki je predstavnik počeo organizirati sastanke i večere sa režiserima, novinarima i drugim javnim radnicima na kojima od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena Izbornog zakona.
“Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Kristijan Šmit pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić”, navodi izvor Istrage iz OHR-a.
No, tokom ove Šmit nije naišao na odobravanje svojih akcija. Sagovornicima je, pak, potvrdio da su “izmjene koje su procurile u javnost” – autentične. Što znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije BiH i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije i izbor predsjednika ovog entiteta. Ipak, od prvobitne namjere da uvede cenzus od tri posto prilikom delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, Kristijan Šmit je odustao.
“Ali od namjere da izmijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH – OHR nije odustao”, ističe izvor Istrage iz OHR-a.
Sada se, pak, razmatraju malo drugačije verzije izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Od censuza od tri posto definitivno se odustalo. Međutim, Kristijan Šmit i dio međunarodne zajednice nije odustao od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo dredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi priopisivala sedam potpisa”, ističe jedan od naših diplomatskih izvora.
Ustav FBIH trenutno propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH nužno prikupiti po najmanje šest potpisa unutar sva tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko bi Šmit broj potpisao podigao na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovo neminovan partner u vlasti i na nivou Federacije BiH i nas nivou BiH. Jer, već smo objavljivali, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Nakon što su objavljene stranačke liste, pojavila se mogućnost da se i iz SBK izabere jedan delegat iz reda hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi značilo da probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogu imati šet delegata u Klubu Hrvata, koliko je, prema važećim odredbama Ustava FBiH, potrebno da bi se izabrao (pot)predsjednik Federacije iz reda hrvatskog naroda. No, Kristijan Šmit i dio međunarodnih zvaničnika ne želi takav ishod, pa, stoga, dižu ljestvicu na sedam ili osam potpisa, što će HDZ BiH učvrstiti u vlasti.
Kako bi prikrio svoje prave namjere, Šmit planira “ojačati” Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj Klub trenutno broji sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – povećanje broja delegata iz reda Ostalih, a druga – omogućavanje Klubu Ostalih da pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom navedenim u Ustavu FBiH.
Ukoliko bi nametnuo ovakve izmjene, Šmit, zapravo, ne bi proveo nijednu presudu, uključujući i presude po apelacijama Bože Ljubića i Željka Komšića kojima je Ustavni sud BIH oposrio odredbe Izbornog zakona BiH, odnosno entitetske ustave. Jedino što bi visoki predstavnik u ovom slučaju uradio je učvršćivanje pozicije HDZ-a BiH.
Oznake: Kristijan Šmit
