Kome Šmit treba da podnese raport – evroparlamentarcima ili građanima BiH?
Foto: Screenshot YouTube
Veče izbora u BiH ostaće upamćeno i po nametanju izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita.
Kao i prethnodni potezi visokih predstavnika koji uzmu bonska ovlašćenja u svoje ruke i potežu poteze unutar BiH, tako je i ova odluka Kristijana Šmita izazvala veliku raspravu, pobunu, negodovanje ili je pozdravljena od jednog dijela političara u BiH. I sve je to BiH, piše portal unaworld.com.
Građani već godinama gledajući isti scenario, navikli na nametanje raznih odluka. Ovaj put su otišli korak dalje, pa su ispred zgrade OHR-a u Sarajevu napravili proteste.
Šmitovo objašnjene za izmjene Zakona je namjera poboljšanja funkcionalnosti Federacije BiH i stav da će to unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima.
S druge strane, dobrom dijelu javnosti u BiH je dosta nametnutih odluka. Da je ovaj Šmitov potez pogrešan, jasno je rekla evroparlamentarka Tineke Strik. Smatra da “njegovi potezi cementiraju etničku podjelu u BiH”.
Ona je zatim potvrdila da će visoki predstavnik, kojeg ne priznaje vlast u RS, 30. novembra doći pred Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta te da će biti pozvan da objasni razloge za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH kao i izmjena Ustava entiteta Federacije BiH.
Dok evropski parlamentarci traže odgovore od Šmita, postavlja se i pitanje treba li Šmit da odgovara i građanima BiH, s obzirom na to da njegove odluke direktno utiču na unutrašnja društveno-politička dešavanja u Bosni i Hercegovini i da je dio građana jasno to poručio na protestima ispred OHR-a?
Božo Skoko, sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, mišljenja je da su Šmitovi potezi ohrabrili Hrvate i da oni neće odustati dok se ne riješi hrvatski zahtjev po pitanju izmjena Izbornog zakona.
“Vjerujem da njegovi potezi neće u budućnosti postati pasivniji, jer ovo je tek početak i ovo je njega samo ohrabrilo”, smatra Skoko.
“Pritisak na Šmita će biti povećan”, dodaje Muharem Bazdulj, pisac i navodi “mislim da se neće odustati u budućnosti od upotrebe bonskih ovlašćenja”.
Profesor FPN Banjaluka Đorđe Vuković, osvrćući se na poteze Kristijana Šmita, kaže: “Sve u meni se buni pred činjenicom da jedan visoki predstavnik vedri i oblači. Ne priznajemo ga, ali je pitanje veće od toga – da li njegove odluke i u kojoj mjeri utiču na unutrašnja politička dešavanja”, kaže Vuković.
Da je Šmit tek počeo svoj posao, smatra Despot Kovačević, sa Fakulteta političkih nauka iz Beograda.
“Šmit je ozbiljan političar. Veća figura od Valentina Incka. Ako objektivno pogledamo, njega samo Banjaluka nije priznala, gledajući regionalni koncept. U budućnosti očekujem pritiske od Šmita, mislim da je tek počeo sa potezima. Njegove odluke će biti još rigoroznije. Činjenica je da se tenzije moraju smiriti, ali kako će se to riješiti, nisam siguran. Osjećam da EU neće pristati da Schmidt ode, samo zato što ga Milorad Dodik ne voli”, smatra Kovačević.
Unutrašnji odnosi se mijenjaju odozdo, a ne odozgo, smatraju sagovornici.
“Visoki predstavnik odgovara političarima iz Sarajeva samo kada povlači poteze koji njima odgovaraju, čim Schmidt postupi suprotno, on ne valja. Sličnu licemjernu politiku vodi i Evropska unija koja nijedan princip ne poštuje”, kaže Kovačević.
Dok dio javnosti i političara u BiH smatra da Šmit treba da ode, on pak odbacuje sve kritike. Smatra da djeluje u skladu sa mandatom koji ima i najavljuje da će i u budućnosti donositi odluke važne za obične ljude.
Oznake: Kristijan Šmit
