Hoće li HDZ tražiti razgraničenje Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH?

Kristijan Šmit juče je održao nešto što je trebalo da bude obraćanje javnosti sa kojeg je dao posljednje upozorenje strankama da se dogovore u vezi s formiranjem vlasti u Federaciji BiH.

Šmita i vodeća bošnjačka stranka SDA sve manje doživljava kao visokog predstavnika, a sve više kao neizabranog stranca, koji je ujedno i međunarodni pravni nasilnik, kako ga u Republici Srpskoj doživljavaju od njegovog ulaska u BiH.

Iako se juče spekulisalo da će Šmit donijeti odluku kojom opet interveniše u Ustav Federacije kako bi deblokirao proces formiranja vlasti i da bi nakon osam i po godina taj entitet dobio novu vladu, on to nije uradio, već je samo poslao posljednje upozorenje.

Zašto Šmit oklijeva?

Iako se samo na prvu može smatrati da će izmjenama člana Ustava Federacije koji precizira da saglasnost za izbor Vlade treba da daju predsjednik, ali i dva potpredsjednika, problem je puno složeniji i zadire u temelje na kojima je sastavljena BiH, odnosno Federacija u Vašingtonu pa godinu kasnije i BiH u Dejtonu.

Ova odredba bi se možda i mogla lako mijenjati da predsjednik i potpredsjednici ne dolaze iz tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba. Da je u pitanju puki zbir funkcija, princip koji se zagovara dva plus jedan, odnosno da se odluka o izboru može donijeti i sa dva glasa, možda ne bi bio sporan. Ali jeste! Zato što je temeljni princip ugrađen u Ustav BiH, a time i Federacije, da bi se zaustavio rat i uspostavila koliko-toliko funkcionalna zajednica, da se ključne odluke donose konsenzusom. Tačnije, nema preglasavanja nijednog od tri konstitutivna naroda.

Inače, uglavnom sva politička trvenja unutar BiH produkt su težnje bošnjačke političke elite da prostom većinom dominira u zajedničkim institucijama, koje bi odluke trebalo da donose konsenzusom. I sam ratni sukob isprovociran je preglasavanjem Srba u parlamentu BiH o ključnim nacionalnim pitanjima. Jednostavno rečeno, bez konsenzusa Bošnjaka, Srba i Hrvata, odnosno njihovih političkih predstavnika, ova zajednica ne može funkcionisati. I zato, ma koliko SDA, kao najjača bošnjačka politička stranka, prethodnih godina zloupotrebljavala i gazila ove postulate, preglasavala Hrvate u Federaciji, jer je već ranije Srbe svela na formalno prihvatljiv procenat, u ovom slučaju je potpuno u pravu što se protivi Šmitovoj namjeri izmjene Ustava jer se mijenja njegova suština.

I ako donese ovakvu odluku, Šmit neće riješiti problem, već ga dodatno usložniti. Pozicija Hrvata samo u ovom izbornom ciklusu može izgledati poboljšana, dok svaki sljedeći period tom narodu ne garantuje ama baš ništa. A to sve znači da Federaciju, koja je suštinski sastavljena od 10 kantona, u vezi s formiranjem vlasti čeka još dublja politička kriza nego što je trenutna.

HDZ i Dragan Čović, kao trenutni lider Hrvata, moraju što prije ući u proces razgraničenja i formiranja nečeg, nazovimo to, kao zajednica hrvatskih kantona (ZHK), ako žele da zadrže svoj konstitutivni status unutar Federacije BiH. Inače, doživjeće sudbinu Srba u tom entitetu.

(N.Sp.)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno