Magazin 21.04.2016.

(FOTO) Prva crnkinja na novčanici od 20 dolara

ČITANJE: 2 minute
novcanica crnkinja 20$
Lik Harijet Tabman, američke aktivistkinje za ukidanje ropstva iz 19. vIJeka, naćiće se na novčanici od 20 dolara. Ona će se tako pridružiti velikanima poput Džodrža Vašingtona, Abrahama Linkolna i Bendžamina Frenklina koji se nalaze na američkim banknotama.

Biće to prvi put da se lik jedne crne žene nađe na američkoj novčanici, kao i prvi put za posljednjih sto godina da se na američkoj banknoti nađe lik jedne žene, prenosi AP.

Američki ministar finansija Džek Lu objavio je da će se portret Tabmanove naći na prednjoj strani novčanice, dok će na poleđini biti portret Endrua Džeksona, sedmog američkog predsjednika.

Ministar Lu je odustao od ranije namjere da skine Aleksandra Hamiltona, prvog ministra finansija SAD, sa novčanice od 10 dolara i zamijeni ga ženskim likom. U junu 2015, ministarstvo finansija je najavilo da namjerava da zamijeni portret prvog ministra finansija Aleksandra Hamiltona sa novčanice od deset dolara likom jedne žene, čije ime tada nije navedeno.

To je izazvalo bijes obožavatelja Hamiltona, jednog od tvoraca Ustava, koji su tražili da se sa novčanice od 20 dolara zamijeni lik sedmog američkog predsjednika Endrua Džeksona, koji je mnogo manje popularan.

Tada je vlada pokrenula veliko ispitivanje javnog mnenja o tome koja bi žena trebalo da bude izabrana da krasi jednu američku novčanicu, prvi put u 100 godina. Među finalistkinjama bile su Elenor Ruzvelt i aktivisktinja u borbi protiv rasne segregacije Roza Parks. Druge žene bile su na američkim novčanicama ranije, Marta Vašington, supruga prvog američkog predsednika Džordža Vašingtona ili Indijanka Pokahontas.

Harijet Tabman, pravo ime Araminta Ross (engl. Harriet Tubman; okrug Dorčester, 1820 — Obern, 10. mart 1913) je bila američka crnačka aktivistkinja poznata pod nadimcima Crni Mojsije, Deda Mojsije i Mojsije Njenog naroda. Rođena je kao robinja u državi Merilend, odakle je 1844. pobjegla na Sjever koristeći se tzv. Podzemnom željeznicom.

Nakon toga je uz pomoć abolicionista organizovala 19 ekspedicija tokom kojih je oslobođeno 300 robova. Južnjački robovlasnici su joj ucienili glavu na 40.000 dolara. Za vrijeme američkog građanskog rata bila je špijun za vojsku Unije.

Ova izuzetna žena doživjela je duboku starost. Nakon rata podigla je mnogobrojnu porodicu i borila se za prava žena. Okružena prijateljima i rodbinom Harijet Tabman preminula je 1913. u 91. godini života.

Oni koji su tada bili pred nje pričali su da je poslednje što je rekla bilo: „Idem da tamo pripremim mjesto za vas”.

(Nezavisne)