Željka Cvijanović za Banjaluka.net: Evropski put BiH nije kompatibilan sa prisustvom neizabranog stranca
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović vratila se iz Poljske, gdje je bila učesnik 32. Ekonomskog foruma u Karpaču. U razgovoru za Banjaluka.net Cvijanovićeva je podijelila utiske sa foruma i razgovore koje je vodila, a osvrnula se i na nedavne proteste podrške predsjedniku Republike Srpske.
Kakvi su vaši utisci sa Ekonomskog foruma i koje su glavne poruke koje ste uputili prilikom obraćanja?
Zadovoljstvo mi je što sam pozvana da učestvujem na ovom prestižnom Ekonomskom forumu, gdje sam i ranije prije par godina bila jedan od učesnika. Bila je to dobra prilika da iznesem svoje viđenje u pogledu pozicije zapadnog Balkana u regionalnim i evropskim integracijama.
Jasno sam naglasila da evropski put BiH nije kompatibilan sa prisustvom neizabranog stranca koji donosi odluke umjesto domaćih institucija. To je recidiv 19. i djelimično 20, ali nikako 21. vijeka. Poručila sam da BiH mora pod hitno da iskorači iz kolonijalnog statusa ukoliko želi da krene naprijed.
Rješenje je u izbalansiranom i realističnom pristupu prema BiH i to je poruka koju sam uputila i učesnicima foruma. Sve dok u Sarajevu živi nada da će neko izvana urediti BiH po njihovoj volji, do tada će biti nezainteresovani za bilo kakav dijalog koji bi vodio ka rješavanju otvorenih pitanja, a to onda znači i stagnaciju BiH.
Na marginama foruma razgovarali ste i sa mađarskim ministrom Peterom Sijartom, što je jedan u nizu sastanaka sa zvaničnicima Mađarske. Kako se zaoštravaju pritisci na Republiku Srpsku, djeluje da njeni predstavnici paralelno intenziviraju svoju diplomatsku aktivnost. Koliko sluha imaju naši inostrani partneri za poziciju Republike Srpske?
Itekako imaju oni koji BiH i našu regiju posmatraju realnim očima. Ovo nisu 90-te godine tokom kojih se u Evropi i svijetu vrtjela samo jedna priča. Zbog toga se borimo da dodatno ojačamo međunarodni dijalog sa prijateljima. Imamo važne sagovornike u regiji, unutar Evropske unije, kao i u drugim dijelovima svijeta. Postoje i neki ranije dogovoreni projekti i uvijek je dobra prilika da se razgovara o njihovoj realizaciji. Inače, svi nesporazumi koje imamo uzrokovani su željom pojedinih da o našoj zemlji odlučuju umjesto nas samih. To je ono što ne možemo dozvoliti, jer bi to značilo da Republiku Srpsku ostavljamo na milost i nemilost drugima koji prema njoj nikada nisu pokazali dobre namjere. Zato uvijek cijenim one koji imaju izbalansiran pristup prema svima u BiH.
Pojedini bošnjački političari su burno reagovali na to što ste rekli da su nedavni protesti kojima se iskazuje podrška i štiti pozicija predsjednika Republike Srpske od politčkog progona generalna proba.
I odgovorila sam im da jesu za ono vrijeme kad dozvole Srbima da se, kao i građani iz reda bošnjačkog naroda, okupljaju pred Sudom, Tužilaštvom, OHR-om ili bilo gdje u FBiH kao što je to u par navrata bio slučaj, kad su to drugi tražili. To što bošnjački političari svojim interpretacijama bilo čega što se odnosi na Republiku Srpsku, njene institucije i političare, po ustaljenoj matrici nastoje privući međunarodnu pažnju i nije neka novost jer oni samo to i rade, u nastojanju da se obračunaju sa Republikom Srpskom, a stranci im u tome samo i udovoljavaju. Protesti su bili mirni i trebalo je dozvoliti da budu održani tamo gdje je i traženo, a i gdje je i njima ranije bilo dozvoljeno jer su ih i u ovom slučaju tražili građani FBiH. Ali, pošto su u pitanju Srbi i njihova udruženja, nije im dozvoljeno. To je čista diskriminacija po etničkoj osnovi, samo su je oni u FBiH zabašurili u neke navodne bezbjednosne prijetnje po državu i koješta drugo.
Sad se bune sto su organizovani između dva entiteta, a po izjavama vlasti jasno je da im ne bi nigdje na prostoru FBiH to dozvolili. Naravno, ne zato što su bezbjednosna prijetnja. Da su kojim slučajem bili upereni protiv institucija Republike Srpske, onda bi to rado dozvolili.
Zbog čega ste predložili ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije u paketu?
Iz više razloga. Jedan je što se o tih 14 prioriteta priča već pune četiri godine, a nikad nismo sjeli u okviru organa ili političkog foruma da se kroz njih prođe i vidi šta se tu i u kojem roku može uraditi i da li ima nešto što zahtijeva ozbiljniji politički dogovor. A ima jer se tamo nalazi nekoliko krupnih pitanja. Druga stvar je što je BiH predugo čekala i na kandidatski status za članstvo u EU, a krajem prošle godine je dobila taj status jer je EU odlučila da ga dodijeli pojedinim drugim zemljama. Onda su neke članice EU rekle da to nije fer i da nije u redu da se BiH izostavi jer je i realno u boljoj poziciji da ih ispunjava. Treća stvar je što se uveliko priča da bi Ukrajina mogla dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora. Naravno, EU ima pravo da donosi svoje odluke, ali to bi opet bilo nefer prema BiH ako i ona ne bi bila tako tretirana. Svakako, jedan od razloga je i to što se među tih 14 prioriteta nalazi i zahtjev za reformom Ustavnog suda BiH, za šta bi svaki normalan građanin bio zainteresovan, kao prvo sto u njemu sjede strane sudije, a kao drugo, jer je neophodno da ta institucija dobije potrebni kredibilitet koji joj nedostaje cijeneći njegovu dosadašnju praksu.
Oznake: Željka Cvijanović
Egić: Vlada obezbijedila tri miliona KM za izgradnju spomenika u Banjaluci, gradonačelnik obmanjuje javnost
“Dodik će do kraja mandata kao slobodan čovjek da izražava nacionalno i državno jedinstvo”
