Šibarević: Bez jakog sela nema jakog grada, ali oni koje vode Banjaluku to ne razumiju
Foto: Ustupljena fotografija
Bez jakog sela nema jakog grada, a samim tim ni države. Oni koji trenutno vode Banjaluku to, očigledno, ne razumiju, jer da je drugačije, izdvajanja za poljoprivredu iz gradske kase bila bi daleko veća u odnosu na sadašnja, reklo bi se, simbolična.
Mišljenje je ovo potpredsjednika Gradskog odbora Demokratskog saveza DEMOS-a, zaduženog za razvoj ruralnih područja grada Banjaluka, Nenada Šibarevića, koji je istakao da je u ovoj godini na ime podsticaja poljoprivredi isplaćeno 62.000 KM, te da 71 poljoprivredni proizvođač, zbog nedostatka sredstava, u 2023. godini neće ostvariti pravo ni na jednu marku podrške iz gradske kase.
– Odbornici DEMOS-a u Skupštini grada insistiraće na povećanju ovih izdvajanja. Banjaluka je u ovoj godini na ime podrške poljoprivredi planirala izdvajanje 1.400.000 KM, a realne potrebe su daleko veće od toga. Zato će naši odbornici predložiti da se taj iznos uveća za dodatnih 2.200.000 KM – naveo je Šibarević, naglasivši da je DEMOS jedina politička stranka u Banjaluci, koja se bavi pitanjem poljoprivrede i poboljšanju stanja u ovoj oblasti.
– Grad Banjaluka treba da se ugleda na republičke organe, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vladu Republike Srpske, koji su prepoznali značaj poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje, te su, umjesto 72 miliona u 2022. godini, za podršku poljoprivrednicima u 2023. godini obezbijedili 180 miliona KM. Sa druge strane, Grad Banjaluka, ionako skromne doprinose za poljoprivredu, sa 1.580.000 KM u 2022. godini, smanjio je na 1.400.000 KM u 2023. godini. Taj iznos, po našem mišljenju, treba da bude makar duplo veći i da se na taj način da doprinos razvoju poljoprivrede i ruralnog područja Banjaluke, kao što to rade druge lokalne zajednice i zemlje u okruženju. Svjedoci smo da su pojedine države u našem okruženju budžet za poljoprivredu povećali skoro 100 odsto – pojasnio je Šibarević.
Kaže da sadašnje stanje nije zadovoljavajuće.
Kako navodi, zakonski je definisano da svaka lokalna zajednica šest odsto budžeta izdvaja za poljoprivredu. Po tome, Banjaluka bi trebalo da za ove namjene izdvaja oko 12 miliona KM, a izdavaja 1.400.000 KM.
– Po tome se najbolje vidi kako oni koji vode grad razumiju značaj poljoprivrede. U Skupštini grada niko i ne pominje poljoprivredu, a odbornici i gradonačelnik ne bi trebalo da čekaju da im neko drugi ukaže na to pitanje, sami bi trebalo da prepoznaju taj problem. Isto tako, smatram da priča o unapređenju poljoprivrede mora da bude zajednički zadatak i posao svih, koji odlučuju u ovom gradu – rekao je Šibarević.
Dodaje da je jedan od načina na koji se ljudi mogu zadržati na selu da im se obezbijedi adekvatna podrška, a da se na tom polju veoma malo radi.
– Da bi zadržali postojeći stepen proizvodnje, moramo obzebijediti više sredstava za podršku poljoprivrednicima, mora postojati više razumijevanja prema tim ljudima. Žalosno je da se o poljoprivredi tamo malo priča, a to mora da bude jedna od glavnih tema i u skupštinskim raspravama i u medijima. Predstavnici DEMOS-a u narednom periodu će održavati sastanke s poljoprivrednicima, predstavićemo im naše ideje o izmjenama pravilnika, uputiti u sva njihova prava i podsticati ih da se aktivno uključe u rješavanje problema, kako bismo došli do poboljšanja stanja u ovoj grani privrede – poručio je Šibarević.
Oznake: Banjaluka, Nenad Šibarević, poljoprivreda
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
