Šta će se sad dogoditi u Iranu?
Foto: Screenshot
Ebrahim Raisi nalazio se blizu vrhunca moći u Islamskoj Republici i mnogi su mislili da će se popeti do njenog vrha. Dramatičan obrat donio mu je drugu sudbinu.
Njegova smrt u helikopterskoj nesreći promijenila je rastuća nagađanja o tome ko će na kraju zamijeniti 85-godišnjeg vrhovnog vođu, ajatolaha Alija KHameneija, čije je zdravlje dugo bilo u centru intenzivnog zanimanja, piše BBC, prenosi Index.
Ne očekuje se da će tragična sudbina iranskog predsjednika poremetiti smjer iranske politike ili uzdrmati Islamsku Republiku na bilo koji posljedičan način, ali testiraće sistem u kojem konzervativni tvrdolinijaši sada dominiraju svim granama vlasti, izabranim i neizabranim.
“Sistem će napraviti veliku predstavu o njegovoj smrti i držati se ustavnih procedura kako bi pokazao funkcionalnost, a u isto vrijeme tražiti novog vođu koji može održati konzervativno jedinstvo i lojalnost Hameneiju!, govori dr Sanam Vakil, direktor Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u think tanku Chatham House.
Raisijevi protivnici pozdraviće odlazak bivšeg tužioca koji je imao odlučujuću ulogu u masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika osamdesetih godina (što je on negirao). Njegovi protivnici nadaće se da će kraj njegove vladavine ubrzati kraj ovog režima.
Za iranske vladajuće konzervativce državni će sprovod biti prilika puna emocija; to će takođe biti prilika da počnu slati svoje signale kontinuiteta. Znaju da svijet gleda.
“U posljednjih oko 40 godina, prema zapadnjačkim narativima, Iran je trebalo da propadne i raspadne se, ali nekim čudom još uvijek je ovdje i predviđam da će i dalje biti ovdje u godinama koje dolaze”, rekao je profesor Mohamed Marandi s Teheranskog univerziteta.
Kritično mjesto
Još jedno kritično mjesto koje se mora popuniti je Raisijeva pozicija u Skupštini stručnjaka, tijelu ovlaštenom da izabere novog vrhovnog vođu, kada dođe do te daleko značajnije tranzicije.
“Raisi je bio potencijalni nasljednik jer je, kao i sam Hamenei kada je postao vrhovni vođa, bio relativno mlad i vrlo lojalan ideolog predan sistemu”, kaže dr Vakil o ovom netransparentnom procesu odabira, u kojem se javlja niz imena, uključujući sina vrhovnog vođe Mojtaba Hameneija.
Čak i prije nego što je Raisijeva smrt službeno potvrđena, ajatolah je u objavi na X-u prenio da se “iranski narod ne treba brinuti jer neće biti poremećaja u vođenju zemlje”.
Neposredniji politički izazov bit će organiziranje prijevremenih predsjedničkih izbora. Vlast je prenesena na potpredsjednika Mohammada Mokhbera; novi izbori moraju se održati u roku od 50 dana.
Ovaj apel biračima uslijediće samo nekoliko mjeseci nakon što su parlamentarni izbori u martu otkrili rekordno nizak odaziv u zemlji koja se nedavno ponosila velikim entuzijastičnim učestvovanjem. Nedavni izbori, uključujući izbore 2021. koji su Raisija doveli na mjesto predsjednika, takođe su bili obilježeni sistemskim isključivanjem umjerenih i proreformskih suparnika od strane nadzornog tijela.
Okretanje smjera?
“Prijevremeni predsjednički izbori mogli bi Hameneiju i višim državnim ešalonima pružiti priliku da preokrenu smjer kako bi glasačima omogućili povratak u politički proces. Ali, nažalost, dosad nismo vidjeli nikakve naznake da je država spremna i voljna poduzeti takav korak”, kaže Mohammad Ali Shabani, urednik londonske novinske veb-stranice Amwaj.media.
Ali, čak i među Raisijevim kolegama i konkurentima, čini se da nema očitog nasljednika.
“Postoje različiti tabori unutar ove konzervativne grupe, uključujući pojedince koji su tvrdokorniji i druge koji se smatraju pragmatičnijima”, ističe Hamidreza Azizi, saradnik SWP-a, think tanka sa sjedištem u Berlinu. Vjeruje da će to zaoštriti sadašnje takmičenje za mjesto u novom sazivu parlamenta i na lokalnim nivoima.
Ko god preuzme Raisijevu poziciju, nasljeđuje ovlaštenja zabranjivanja i ograničene poluge moći. Konačno ovlaštenje za donošenje odluka u Islamskoj Republici pripada vrhovnom vođi. Spoljna politika, posebno u regiji, rezervat je Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) koji ima sve veću moć.
Predsjednika se nije puno pitalo prije nekoliko mjeseci kada se Iran suočio s neviđenim napetostima sa svojim najvećim neprijateljem Izraelom zbog razornog rata u Gazi. To je izazvalo opasnu svađu i uzbunilo mnoge prijestonice, ponajviše Teheran, zbog potencijala za još riskantniju spiralu eskalacije.
Ali dok je Raisi obavljao svakodnevne dužnosti, Iranci su se mučili se sa sve većim finansijskim poteškoćama povezanim s paralizirajućim međunarodnim sankcijama, kao i lošim upravljanjem i korupcijom.
Talas protesta
Inflacija je skočila na više od 40%; vrijednost riala je pala.
U njegovom mandatu Islamsku Republiku takođe je potresao vanredni talas protesta izazvanih smrću 22-godišnje Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022, koju je privela moralna policija zbog navodnog kršenja iranskog strogog pravila odijevanja.
Nekoliko nedjelja prije nemira Raisi je naredio pooštravanje iranskog “zakona o hidžabu i nevinosti” koji je obvezivao žene da se ponašaju i oblače skromno, uključujući nošenje marame. Ali protesti koje je predvodila mlađa generacija žena, kritikujući niz ograničenja nametnutih njihovim životima, uglavnom su usmjerili svoj bijes na stvarne izvore moći, vrhovnog vođu i sam sistem.
Grupe za ljudska prava kažu da su stotine ljudi ubijene u gušenju ove akcije, a hiljade zatočene.
“Budući da je izabran s najnižim zabilježenim odazivom na predsjedničkim izborima u iranskoj istoriji, Raisi nije imao popularan mandat kao njegov prethodnik Rohani”, kaže Shabani govoreći o reformističkom vođi Hasanu Rohaniju čiju je početnu popularnost djelimično podstakao nuklearni sporazum iz 2015, koji se raspao kada je predsjednik Tramp jednostrano povukao učestvovanje SAD tri godine kasnije.
Indirektni razgovori između administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena i Raisijevih saradnika slabo su napredovali.
“Iznenadna smrt predsjednika obično je događaj koji ima posljedice, ali…”
“Izbjegao je veliki dio gnjeva koji su protivnici Islamske Republike usmjerili na Rohanija, dijelom zato što su ga jednostavno smatrali manje uticajnim i učinkovitim”, objašnjava Shabani.
Helikopterska nesreća takođe je odnijela život iranskog ministra spoljnih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana koji je igrao aktivnu ulogu u pokušaju predstavljanja iranskih argumenata svijetu i pronalaženju načina za ublažavanje učinka sankcija.
Tokom hitne diplomatije oko rata između Izraela i Gaze, bio je glas na telefonu i lice na sastancima s iranskim saveznicima, kao i s arapskim i zapadnim ministrima spoljnih poslova koji su željeli smiriti i obuzdati napetosti.
“Bio je koristan kanal za prenošenje poruka”, komentarisao je visoki zapadni diplomatski izvor, “ali to je bilo prilično formalno jer moć nije bila u ministarstvu spoljnih poslova”.
“Iznenadna smrt predsjednika obično je događaj koji ima posljedice, ali uprkos tome što su ga smatrali potencijalnim vrhovnim vođom, nedostajala mu je politička podrška i bilo kakva jasna politička vizija. Ali politički faktori koji su ga podržavali prilagodiće se i napredovati bez njega”, tvrdi analitičar Esfandyar Batmanghelidj, izvršni direktor think tanka Bourse and Bazaar.
Oznake: Ebrahim Raisi, helikopter, Iran
