Šmit će privremeno do kraja ljeta riješiti pitanje imovine da se ne ugroze investicije
Foto: Screenshot YouTube
Odluka Ustavnoga suda BiH da praktično poništi prodaju, odnosno davanje u najam zemljišta na planini Jahorini i nedaleko od Vareša, koje su donijele dvije entitetske vlade, mogla bi konačno raspetljati Gordijev čvor jer su te odluke s jedne strane postale sasvim besmislene jer se koče investicije, dok je s pravne strane sve u skladu s kontinuitetom koji je prema ovome pitanju zauzela međunarodna zajednica, piše Večernji list BiH.
Rad prošle godine uspostavljene komisije od stručnjaka iz oba entiteta te međunarodne zajednice nije dao dovoljno snažne argumente Kancelariji visokog međunarodnog predstavnika za donošenje konačne mjere, zbog čega se očekuje da svojim objašnjenjima ovaj problem djelimično raspetlja Kristijan Šmit. Njemački političar na čelu strane administracije u BiH trebalo bi da do kraja ljeta donese objašnjenje ranijih stajališta, bilo da su u pitanju Zakon o zabrani raspolaganja imovinom s jedne strane, ali i određena naknadna tumačenja iz OHR-a godinama poslije, kao i odluke Ustavnoga suda BiH koje su donosene u nekoliko navrata – bilo da je u pitanju zakonodavstvo Republike Srpske ili pak dodjela određenog zemljišta.
Ta odluka ne bi trebalo da ima trajni karakter, nego bi trebalo da da objašnjenja kako i koji nivoi vlasti ubuduće mogu davati u najam, prodavati i prenamjenjivati zemljišta i nekretnine.
Ta je odluka, navode, važna i zbog međunarodne vjerodostojnosti BiH s jedne strane, a sa druge strane je očito rezultat pritiska i ostvarenja interesa velikih kompanija poput britanskog Adriatic Metalsa, koji je u brdima u okolini Vareša već investirao stotine miliona maraka kako bi tragao za plemenitim i rijetkim metalima.
Uz to je Vlada Federacije BiH dodatno dala 72.000 kvadratnih metara šumskog zemljišta kod Vareša na “privremeno korištenje” toj britanskoj kompaniji. Sa druge strane stoji odluka Vlade Republike Srpske, koja je teslićkoj kompaniji Drvo export za oko 21 milion evra prodala 56,4 hiljade kvadratnih metara zemljišta na Jahorini.
Ustavni sud BiH je naložio Vladi Republike Srpske da poništi sve aktivnosti u vezi s prodajom tog zemljišta, a jednaka je odluka donesena i u vezi s britanskim investitorima.
Obje ove kompanije nastavile su s radom, s tim da su vlasti Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnoga suda, zemljište na Jahorini službeno prepisale na teslićku kompaniju.
Sada će sve te odluke i nejasnoće popeglati Šmit. Pitanje imovine prvi je od pet ciljeva definisanih za zatvaranje Kancelarije visokog međunarodnog predstavnika. Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti prvo je, a vojna imovina druga na tome popisu.
Oznake: Imovina, Kristijan Šmit
Žena hrabrost: Trebinjka rođena bez ruke vjerom prevladala sve tjelesne nedostatke