Kako se odvila velika razmjena: CIA imala tajni sastanak, Putinu ponudila saveznika

Dvadeset šest osoba iz sedam različitih država, uključujući SAD i Rusiju, razmijenjeno je juče u sklopu velike razmjene zatvorenika u Turskoj, a među njima je i novinar Wall Street Timesa Evan Gershkovich. Radi se o najvećoj razmjeni zatvorenika između Rusije i Zapada od Hladnog rata. Ali kako je do toga došlo?

Zvaničnici CIA su krajem juna održali tajni sastanak s ruskim obavještajcima u nepoznatom gradu Bliskog istoka kako bi pregovarali o razmjeni zatvorenika. Ovoga puta je CIA imala dobru ponudu – Vadima Krasikova, Rusa koji je usred bijela dana ubio čovjeka u Berlinu i koji je služio doživotnu kaznu u njemačkom zatvoru.

Mjeseci nagovaranja

CIA je prije toga mjesecima nagovarala njemačke zvaničnike da oslobode Krasikova, za kojeg se smatra da ima bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusima je CIA predložila razmjenu Krasikova za dvojicu Amerikanaca zatvorenih u Rusiji pod neutemeljenim optužbama za špijunažu: bivšeg američkog marinca Paula Whelana i novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha.

Ruski zvaničnici su prijedlog prenijeli vlastima u Moskvi te je početkom jula ruska strana kazala da načelno pristaje na dogovor. Moskva je 17. jula službeno prihvatila uslove razmjene.

Šolc Bajdenu: Učiniću to za tebe

Da bi se ostvarila istorijska razmjena, Bajden je trebalo da uvjeri njemačkog kancelara Olafa Šolca da pusti Krasikova, što nije bio lak zadatak. Bajdenova administracija je godinama tražila način putem kojeg bi se oslobodio Whelan. Američki obavještajci su se u januaru 2023. sastali s ruskim i dali prijedlog: dvoje ruskih državljana zatočenih u Sloveniji u zamjenu za Whelana.

Rusija je odbila ponudu. U martu 2023. je u Rusiji uhapšen Gershkovich te su sada Rusi tražile još veći ulog sa zapadne strane. Bajdenova administracija je već razmijenila osuđenog ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta za puštanje košarkašice Brittney Griner i više nije imala u pritvoru ruskih špijuna visokog profila, piše CNN, prenosi Index.

Zvaničnici su stoga počeli pretraživati svjetsku scenu i pokrenuli su “tihu diplomatiju”. U novembru te godine je CIA Moskvi dala novu ponudu – četvorica ruskih zarobljenika koje drže Norveška, Poljska i Slovenija u zamjenu za Whelana i Gershkovicha.

Postalo je jasno – Putin želi Krasikova

Kada je Rusija odbila i taj prijedlog, Amerikancima je postalo jasno da Putin želi Krasikova. Prvo je američki državni sekretar Entoni Blinken na sastanku G7 u aprilu 2023. iznio ideju njemačkoj ministarki spoljnih poslova Analeni Berbok o puštanju Krasikova.

Nakon toga je Bajden u januaru pokrenuo to pitanje sa Šolcom, a zatim u februaru tokom sastanka u Ovalnom uredu. Izvori navode da je Šolc tokom sastanka u Ovalnom uredu rekao Bajdenu: “Učiniću to za tebe.”

Ali uskoro je uslijedio šok. Šesnaestog februara 2024. je u ruskom zatvoru umro Navaljni, kojeg je SAD namjeravao uključiti u razmjenu. Američki zvaničnici navode da je tada “sve stalo” i da je zavladalo pesimistično raspoloženje u pogledu razmjene.

Izvršili pritisak na Sloveniju

Vijest o smrti Navaljnog objavljena je u vrijeme otvaranja bezbjednosne konferencije u Njemačkoj, na kojoj je učestvovala i američka potpredsjednica Kamala Haris. Potpredsjednica je na privatnom sastanku sa Šolcom izvršila dodatan pritisak u smjeru oslobađanja Krasikova. Njemačka je napokon početkom juna pristala pustiti ruskog ubicu.

Ali SAD nisu pregovarale samo s Njemačkom. Haris je još u Minhenu zatražila sastanak sa slovenačskim premijerom Robertom Golobom, kako bi ga podstaknula da što prije krene u razmjenu, odnosno oslobađanje dvojice ruskih državljana koji su se nalazili u slovenačkom pritvoru. U službenom izvještaju sa tog sastanka se naravno ne spominju razgovori o razmjeni zatvorenika.

Na slovenačke vlasti je izvršio pritisak i sam Bajden. Predsjednik je prije otprilike dvije sedmice nazvao slovenačkog premijera i urgirao dovršenje dogovora.