Otkazan važan sastanak, Zelenski u problemima: Najveći saveznici postaju skeptični

Volodimir Zelenski je vjerovatno razočaran. Sastanak zemalja koje podržavaju Ukrajinu, koji je trebalo da bude održan u američkoj vojnoj bazi Ramštajn u zapadnoj Njemačkoj, trebalo je da pošalje snažan signal svijetu.

Prvi put od početka rata, šefovi država i vlada će lično prisustvovati sastanku o Ukrajini – sastanku na koji je pozive uputio američki predsjednik Džozef Bajden. Trebalo je da dođe i u Ramštajn.

Samit je planiran samo nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora u SAD, čiji se ishod očekuje da ima direktne posljedice po Ukrajinu, odnosno pomoć koja se toj zemlji pruža. Ali Bajden je morao da otkaže posjetu zbog uragana Milton. Umjesto toga, ukrajinski predsjednik je krenuo na turneju po evropskim prijestonicama – tokom koje će posjetiti London, Pariz, Rim i – kao posljednja stanica – Berlin, piše Dojče vele, prenosi Index.

Situacija za Zelenskog nije jednostavna. On je u Vašingtonu već iznio svoj “plan za pobjedu”. Istovremeno, nije naišlo na veliko oduševljenje, posebno zbog činjenice da u planu nema mnogo novih elemenata. Sudeći po pisanju američkih medija, Zelenski je tražio još veću vojnu pomoć, odnosno tražio je i dozvolu ukrajinskoj vojsci da koristi zapadno oružje velikog dometa za gađanje ciljeva u Rusiji.

Međutim, u Vašingtonu za to nije dobio “zeleno svetlo”. Savezni kancelar Šolc, koji radije deluje u koordinaciji sa Bajdenom u takvim stvarima, rekao je da ne bi podržao tu ideju, čak i ako Bajden dozvoli Ukrajincima da koriste oružje za dejstva duboko na teritoriji Rusije.

Zelenski je tako naišao na skepticizam svojih najvažnijih partnera.

“Nažalost, mora se zaključiti da smo u fazi u kojoj mnogi partneri Ukrajine, posebno veliki partneri, ionako samo saopštavaju ono što su već najavili. A one stvari koje su davno najavljivali kao pomoć Ukrajini samo se predstavljaju. u novom ruhu, ali u stvarnosti nema ni novih stvari ni po pitanju kvaliteta ni kvantiteta“, kaže njemački stručnjak za bezbjednost Niko Lange.

Kakva je situacija na ratištu?

Istovremeno, čini se da situacija na prvoj liniji fronta za Ukrajinu trenutno nije pretjerano ružičasta. Čak i pripadnici vojnih snaga te zemlje priznaju da su ukrajinske snage pod pritiskom, kako na istočnom tako i na južnom frontu. Sadašnja situacija nimalo ne “miriše” na preokret na ratištu, preokret koji se možda nazirao prije nekoliko nedjelja, poslije ukrajinskog upada na rusku teritoriju kod Kurske oblasti.

Upravo suprotno: ukrajinska vojska je u defanzivi. Vojna komanda je početkom oktobra saopštila da se ukrajinske snage moraju povući iz grada Vuhledara na istoku zemlje, koji je od početka rata bio poprište žestokih borbi. Razlog su bili žestoki ruski napadi.

Niko Lange, međutim, gleda na situaciju nešto optimističnije.

“Rusija ne ostvaruje svoje ciljeve, iako napreduje u Donbasu, ali je daleko od toga da povrati cijeli Donbas 2024. Osim toga, Rusija nije oslobodila Kursku oblast. To znači da zapravo ne bi zauzela toliko resurse da Ukrajina bude u stanju da izvrši pritisak na Rusiju”. Ali na Zapadu nedostaje odlučnost i plan o tome šta bi zapravo trebalo da bude cilj ove podrške, kaže Lange: “Nažalost, mit da je Rusija na kraju krajeva beskrajno jaka i dalje je prisutan u glavama ljudi.”

AfD i BSW žele da obustave pomoć Ukrajini

Među zapadnim saveznicima se širi ratni zamor, odnosno strah od konfrontacije sa Rusijom. To se odražava i na izborne rezultate u nekim evropskim zemljama. U Austriji je, na primjer, krajem septembra desničarski FPO postao najjača partija. Ona odbija da pruži pomoć Ukrajini i protivi se sankcijama EU protiv Rusije.

U Njemačkoj su u septembru održani parlamentarni izbori u tri savezne države na istoku. One stranke koje takođe žele da prekinu praksu slanja oružja u Ukrajinu su pobijedile ili postigle dobre rezultate: desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i novoosnovana alijansa Sahra Vagenkneht (BSV), koja se otcijepila od Die Linke (ljevice).

Bez BSV-a, kako stvari stoje, neće biti moguće formirati vladajuću većinu ni u jednoj od te tri savezne države, pod uslovom da većina ne želi da ima AfD za partnera. Na političku dinamiku utiče i pozicija moći koju BSV već ima, a prije nego što je bilo kakve koalicije sa tom strankom. Vodeći političari konzervativne CDU i socijaldemokrata u istočnoj Njemačkoj zahtijevaju da savezna vlada u Berlinu “dovede” Rusiju za pregovarački sto. Riječ je o zahtjevu koji se kosi sa stavovima CDU i SPD na saveznom nivou – obje strane podržavaju slanje pomoći Ukrajini.

Šolc kao kancelar mira

Međutim, savezni kancelar Olaf Šolc (SPD) se već donekle prilagodio promjenjenom raspoloženju u zemlji. Sada, još češće nego prije nekoliko mjeseci, naglašava da se moraju istražiti sve opcije za postizanje mira. Šolc je nedavno, kao dokaz svoje spremnosti da preuzme posredničku ulogu, pokušao da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali je po svemu sudeći Kremlj “prekinuo” vezu.

To što Šolc, pak, već neko vrijeme blokira slanje krstarećih raketa tipa Taurus, za čime Kijev vapi već duže vrijeme, spoljnopolitički stručnjak CDU Johan Vadepul smatra greškom.

“Za Ukrajinu i za evropsku bezbjednost, to je više od gorke pilule”, napisao je Vadepul u odgovoru na upit DV.

“Krajnje je vrijeme da savezna vlada konačno isporuči Ukrajini oružje dugog dometa poput Taurus i, u skladu sa međunarodnim pravom, dozvoli Ukrajini da se bori protiv vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji, kako bi mogla efikasno da se brani. Partneri očekujte inicijativu i vođstvo Njemačke u ovoj stvari odgovornosti”.

Šta poslije američkih izbora?

Za Ukrajinu je mnogo važniji od onoga što se dešava u Njemačkoj ishod predstojećih predsjedničkih izbora u SAD. Sjedinjene Države su daleko najvažnija vojna pomoć Ukrajini. Republikanac Donald Tramp rekao je u predizbornoj kampanji da SAD treba da se “izvuku” iz Ukrajine, a Zelenskog je optužio da se protivi “dilu” sa Putinom, odnosno sporazumu koji bi okončao rat. Predsjednički kandidat demokrata Kamala Haris želi da nastavi da pruža pomoć Kijevu.

Šta bi Tramp zaista mogao da uradi ili šta će uraditi ako pobijedi na izborima? To je nepoznato, kaže stručnjak za bezbjednost Niko Lange i objašnjava: Zato što je Tramp lud.

U svakom slučaju, sama činjenica da poslije Bajdenovog odsustva Evropljani nisu mogli sami da organizuju samit o Ukrajini je negativan signal – ili nisu željeli? To pokazuje koliko su zavisni od Amerikanaca i američkog rukovodstva. Samit u Ramštajnu sa Bajdenom kao domaćinom trebalo bi da se održi kasnije. Samo je pitanje kada. Nema mnogo vremena. Izbori u SAD su 5. novembra.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno