Dvije strane medalje novog unutarstranačkog cenzusa: Kako bi danas izgledala Skupština Banjaluke?
Kandidati za odbornike na ovogodišnjim lokalnim izborima koji su se našli u drugom dijelu svojih stranačkih listi imaće mnogo teži zadatak da osvoje odborničke mandate nego što je to bio slučaj ranijih godina jer je unutarstranački cenzus podignut sa 5 na 10 posto ukupnih glasova stranke!
Ovim cenzusom mnogo veću korist izvući će oni kandidati koje su stranački šefovi stavili na prve pozicije liste. U najjačoj banjalučkoj stranci, SNSD-u, da je cenzus od 10 posto bio i na prošlim izborima, od 11 direktno obezbjeđenih mandata, 7 imena bi bilo kao i 2012., dok bi 4 odbornika bila drugačija.
Politikolog Vlade Simović za portal banjaluka.net ističe da se političke partije trude da uvedu tzv. partijski poredak na listi kao nešto što će dominintno da popuni lokalne parlamenete.
– Naravno, stranački vrhovi se trude među prve na listi staviti one kandidate koji su najpodbniji ili važnije funkcionere.Zato su zatvorene neblokirane liste, kakve kod nas imamo, često problematične rukovodiocima stranaka jer se na takvim listama desi da neko sa drugog dijela liste zahvaljujući svom aktivizmu i povjerenju građana prođe u lokalni parlament a neko sa vrha liste ne – kaže naš sagovornik.
On dalje navodi da su zato ove izmjene izbornog zakona jedan veliki ustupak jačanju partijske oligarhije jer sada veću moć dobijaju visokorangirani partijski funkcioneri koji odlučuju o tome kako će lista izgledati.
– Stranci je potrebno 3 posto glasova da uđe u raspodjelu mandata a kandidati unutar liste moraju imati preko 10 posto. Zato će na oktobarskim izborima mnogo manje ljudi proći na lične glasove a mnogo više onih koji će postati odbornici zahvaljujući redoslijedu na listi jer je trenutni prag od 10 posto zaista previsok za mnoge. Smanjiće se i remećenje poretka liste što je itekako bitno stranačkim šefovima – ističe Simović i dodaje da će ovakav prag ojačati stranačku oligarhiju, ali I da to nije nikakva specifičnost naše države.
Ne mora biti ništa loše
– Lideri se trude da uvedu zatvorene blokirane liste, kako bi kreirali listu i onda koliko mandata stranka osvoji toliko prvoplasiranih ulazi u parlament. Ali to nije nikakva anomalija, to je praksa u ogromnom broju zemalja svijeta. Političke partije se trude da što je moguće više disciplinuju svoje članstvo, poslaničke i odborničke klubove. Često se desi da imamo neodgovorne pojedince na listama koji partijama, nakon stvaranja većine, prave ogromne probleme.
U svakom slučaju, ističe on, priča o unutarstranačkom cenzusu nikako se ne može posmatrati crno-bijelo.
– Svakako da je manje demokratično kada forsirate mogućnost da unutar liste onaj ko demokratski dobije više glasova od građana bude preskočen od strane nekog bolje pozicioniranog na listi sa manje glasova. Ali time se i stranke trude da ostvare što je moguće više svojih ciljeva, prije svega discipline. Jer, ogroman broj ljudi uđe u parlament samostalnim glasovima i onda prave političke prelete ili predstavljaju faktor krize u odborničkom ili poslaničkom klubu – zaključuje u razgovoru za banjaluka.net Simović.
Bez mandata bi ostali samo Čajić i Ninić
Kao što smo već spomenuli, 7 od 11 odbornika SNSD-a bi bila drugačija da je na prošlim izborima bio ovogodišnji cenzus a umjesto Dušana Čajića, Dragoslava Topića, Draženka Ninića i Gorana Bursaća, u Skupštinu bi direktno ušli Gordana Lihović, Zdravko Josipović, Nataša Marić Udovičić i Goran Kočić.
Odborničkih mandata bi se odrekli Zoran Novaković (preuzeo funkciju načelnika banjalučkog Odjeljenja za komunalne poslove), Manojla Zrnić (preuzeo funkciju direktora Javne ustanove Sportski centar “Borik”) i Jasna Brkić (zamjenik gradonačelnika) pa bi se kandidati koji su skupili manje od 10 posto ukupnih glasova stranke rangirali po mjestu na odborničkoj listi. Najbolje pozicionirani na listi tako bi bio Dragoslav Topić, ali bi i on ubrzo preuzeo funkciju ministra rada, zdravstva, socijalne zaštite i prognanih u Vladi Hercegbosanskog kantona.
Trojac koji bi dobio odbornički mandate u tom slučaju bili bi Ljiljana Radovanović, Goran Bursać i Darko Sabljić. Nakon što bi Radovanovićeva preuzela funkciju savjetnika gradonačelnika za društvene djelatnosti umjesto nje u odbornike bi Mirjana Vukojević itd.
U ovakvoj projekciji od odbornika koji su osvojili direktne mandate “izvisili” bi samo Dušan Čajić (30. na listi) i Draženko Ninić (17. na listi), te im osvojenih 2453, odnosno 2363 glasa, ne bi omogućila da se nađu među predstavnicima stranke u gradskoj Skupštini. A to bi pošlo “za rukom” Mirjani Vukojević sa 1318 glasova, zahvaljujući 16. poziciji na listi.
Čajić i Ninić ove godine se nisu našli na listi stranke te neće imati priliku pokušati “prebaciti” dvocifren broj kada je riječ o postotcima glasova.
Pored njih u sadašnjem skupštinskom sazivu su i Radomir Jović i Nenad Talić (nisu dobili direktne mandate), koji takođe ne bi bili na tom mjestu da je umjesto tadašnjih 5, trebalo ovogodišnjih 10 posto.
U ostalim strankama bez promjena
DNS, kao druga stranka u Banjaluci, osvojio je na prošlim izborima 8.651 glas, te svim odbornicima koji su prošli u Skupštinu nije bio problem „prebaciti“ danas potrebnih 10 posto.
Isti je slučaj i sa ostalim strankama, sa izuzetkom Mirne Savić Banjac, iz tadašnje Demokratske partije, koja je imala 9,43 posto, ali bi kao druga sa liste svejedno dobila odbornički mandat.
(banjaluka.net)
