Koliko je realan brz kraj sukoba u Ukrajini i jesu li pregovori na vidiku?
Foto: Screenshot/Youtube/Ilustracija
Spreman sam da o prekidu rata razgovaram sa novim predsjednikom SAD Donaldom Trampom, riječi su predsjednika Rusije Vladimira Putina koje je Rojters prenio jutros. Slučajno ili ne ovakva izjava dolazi neposredno nakon Trampove pobjede i najave da će kao budući predsjednik SAD, okončati rat u Ukrajini “za jedan dan”, ne precizirajući tačno kako. Ruku na srce, Putinova izjava dolazi i neposredno nakon Bjednove odluke da Ukrajina može koristiti američke rakete dugog dometa, kojima mogu gađati položaje ruskih trupa u Rusiji.
Ipak, pregovori u posljednje vrijeme postaju sve realnija opcija. Iako detalji još nisu jasni, mnogi analitičari vjeruju da su pripreme za mirne pregovore već započele, jer je Ukrajina, uz sve iscrpljujuće borbe, pod sve većim društvenim pritiscima da se okonča sukob. A Putinovi stavovi se znaju – Rusija da zadrži osvojene teritorije I Ukrajina da nikada ne postane članica NATO-a. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, uprkos optimizmu, upozorio je da bi Ukrajina mogla izgubiti rat ako SAD prestanu finansirati njen otpor, što izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog vojne i ekonomske stabilnosti Ukrajine.
Ruski napredak i iscrpljenost Ukrajine
Nakon više od 1.000 dana rata, vojna situacija na terenu i dalje ide u korist Rusije. Ruske trupe nastavljaju napredovanje u Donbasu. Do oktobra 2024. godine, Rusija je zauzela dodatnih 500 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, povećavajući svoju kontrolu na 27% zemlje, uključujući Krim, koji je anektiran još 2014. godine. Ukrajina se suočava sa značajnim problemima na frontu: manjak vojnika, iscrpljenost postojećih trupa i sve veći otpor prema mobilizaciji.
Iako je vojna situacija nepovoljna, ukrajinsko stanovništvo, i dalje vjeruje u mogućnost pobjede, ali pritisak za mir postaje sve snažniji. Posljednje ankete pokazuju da je broj Ukrajinaca koji podržavaju pregovore s Rusijom porastao na jednu trećinu, a mnogi smatraju da bi, pod određenim uslovima, pristali i na teritorijalne kompromise samo kako bi se okončao rat. Umor od stalnih bombardovanja, nestanka struje i straha od zime dodatno pojačava želju za mirom.
Dolazak Trampa i očekivanja od njegove administracije
Iako Tramp nije iznio konkretan plan, analitičari pretpostavljaju da će njegov pristup biti usmjeren na brzu diplomatiju i pokušaj da se prvenstveno zaustavi sukob. Svakako, Trampu je bitno da svoj mandat počne velikom globalnom diplomatskom pobjedom, što bi mir u Ukrajini zasigurno bio. Iscrpljena Ukrajina I Rusija kojoj sigurno ne prijaju sankcije, vjerovatno bi pristali na prestanak borbi na trenutnim linijama fronta, a moguće je i da bi Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Ukrajinu kako bi pokazao svoju moć.
Međutim, to bi bilo daleko od jednostavnog rješenja. Putin je već izjavio da je spreman za pregovore, ali samo pod uslovima koji odgovaraju Rusiji. Pitanje je da li bi Zelenski prihvatio realnosti na terenu – da Rusiji pripadnu Krim i oblasti koje su pod ruskom kontrolom. Očigledno je da će na nešto morati pristati, jer je I njemački kancelar Olaf Šolc nešto ranije spominjao pregovore. Ukrajina rat ne može sama iznijeti, pa se pregovori čine kao mnogo realna opcija.
Pripreme za pregovore
Ukrajina bi mogla biti prisiljena na ozbiljan strateški kompromis jer je realno posmatrajući u trenutnoj situaciji samo održava vojna pomoć SAD-a. S druge strane Rusija nastoji maksimalno iskoristiti svoju vojnu nadmoć prije nego što se odluči na pregovore. Jesu Ukrajinci dobili “zeleno svjetlo” za korišćenje raketa dugog dometa, ali I to se više čini kao manevar, jer su na zapadu I te kako svjesni da bi odgovor Rusije bio jak, sa dalekosežnim posljedicama koje bi uticale na svjetski poredak. Sve to više izgleda kao “prljava igra” administracije još aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena, kako bi Trampu ostavio teške uslove pred preuzimanje Bijele Kuće.
Kako izbalanisrati interese SAD, Ukrajine i Rusije
Budući pregovori biće izuzetno teški i složeni. Trumpov pristup, ukoliko se bude realizovao, moraće da balansira tri ključna interesa: američki, ukrajinski i ruski. Iako bi smanjenje vojne pomoći Ukrajini moglo podstaći brže završavanje rata, pitanje je koliko će Ukrajina biti spremna da pristane na teritorijalne gubitke u zamjenu za mir. S obzirom na to da je Rusija u poziciji da diktira uslove pregovora, a Ukrajina pod pritiscima umora i iscrpljenosti, predstojeći pregovori bi mogli donijeti nesigurnu stabilnost, u kojoj će veliki geopolitički i vojni faktori igrati ključnu ulogu.
Na stolu su karte podjeljene, Rusi drže najjače karte, hoće li ih iskoristiti ili će Zelenski uspjeti ubijediti Trampovu dolazeću administraciju da je on siguran izbor i da može izvući keca iz rukava i promijeni tok pregovora na štetu Rusije. A zima uveliko kuca na vrata, nikome se više ne priča o manjku energenata. Pregovori kao topla oaza postaju sve realnija slika, a ne fatamorgana.
N.Sp.
