INTERVJU Davor Pranjić: Očekujemo turbulentnu, vjerujem i pozitivnu godinu na političkoj sceni
FOTO: BANJALUKA.NET
Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić u intervjuu za Banjaluka.net osvrnuo se na politička dešavanja koja su obilježila 2024. godinu, te trenutna dešavanja u svijetu koja bi u narednoj godini, kako je istakao, mogla znatno uticati i na domaću politiku.
U razgovoru za naš portal Pranjić je promentarisao i dosadašnju saradnju sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i potpredsjednikom iz reda bošnjačkog naroda Ćamilom Durakovićem.
Razgovarala: Marijana Bogdanović
Bliže se praznici i kraj je godine, pravo je vrijeme za sumiranje poslovnih i privatnih postignuća. Kako je iz ugla potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izgledala 2024., i u kojoj mjeri je bila politički “izazovna“?
PRANJIĆ: Idealno je vrijeme, vrijeme adventa ili došašća, priprema za katolički Božić kad trebamo sami sebe propitati i osobno, šta smo možda dobro uradili ili šta nismo dobro uradili. Kada govorimo o ovom nekom poslovnom svijetu, javno – političkom i društvenom aspektu koji mi imamo i koji radimo mislim da je 2024. bila itekako izazovna u svim poljima. Ako svedemo to na neki mikro razvoj na neku našu lokalnu zajednicu – mnogo problema, mnogo poteškoća koje su ponajviše možda ekonomske prirode ili neke druge u kompletnom društvu u kojem mi danas živimo.
Ono što sam pokušavao analizirati kroz 2024. godinu i kao javni dužnosnik, političar, i kao liječnik koji radi na Kliničkom centru jeste taj glas naroda u onim malim zajednicama. Evo, kada sve sumiramo, saberemo i oduzmemo dobijemo vjerojatno jedan pozitivan odgovor.
U životu sam uvijek bio optimista, pa samim tim i ulaskom u politiku i evo kroz politiku nalazimo se otprilike na jednom poluvremenu. Šta to znači – nalazimo se u u dvije godine mandata. Imamo još dvije. Znači ono što smo vidjeli, čuli ili što nam je netko ukazao ko ima više iskustva nego mi. Vjerujem da će biti komentara ili sugestija koje se nama ne sviđaju, ali vjerujem da će biti dobrih kritika, svakako treba ih iskoristiti pozitivno, ne gledati negativno, pa ćemo uvažiti sve kritike koje su došle sa određenih strana, isto tako i kroz medije da to popravimo u ovom drugom poluvremenu koje nam predstoji, svjesni da 2025. godina nije izborna, ali svako treba raditi što više.
Ono što za hrvatski narod ovdje u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, pa i u lokalnoj zajednici Banjaluci jeste bilo važno i dodatno otežalo kompletan proces jesu četiri izbora koje smo mi imali u ovoj godini, odnosno četvrti nam predstoje to je 29. 12. Naime, radi se o tri izborna procesa u Republici Hrvatskoj koji se tiču i hrvatskog naroda koji živi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ali isto tako i predsjednički izbori koji dolaze. Kada sve to stavim sa jedne strane, s druge strane imali smo itekako izazovne izbore sa novim pravilima, sa novim smjernicama CIK – a, sa novim političkim opcijama, sa određenim problematikama koje se nasljeđuju s godinama, tako da u svakom slučaju, 2024. godina bila je izuzetno izazovna godina.
Naravno ono što je važno spomenuti jesu predsjednički izbori u Americi koji će itekako dati jedan određeni eho. S obzirom na to da je 9. februara inauguracija američkog predsjednika Donalda Trampa itekako se spremamo na jednu turbulentnu godinu, vjerujem dosta pozitivniju u političkom smislu jer vjerujem da će određene stvari koje su možda i blokirale neke procese da se završe same po sebi uz nove ljude i neka nova energija će svakako doći sa svim ovim izborima, ali i isto tako geopolitički gledano američki izbori će svakako rezultirati određenim promjenama.
Sa kojim željama ulazite u 2025. i kojim idejama ćete se voditi?
PRANJIĆ: Mi imamo jedan svoj slogan ili jednu rečenicu koja nam je ideja vodilja, a to je – znanje i obrazovanje temelj su svakog društveno gospodarskog, ali i drugih napredaka jednog društva.
Moja želja u 2025. jeste da bude mnogo uspješnija i mnogo produktivnija od 2024. Ali, isto tako kao što je i 2024. bila izazovnija od 2023. koja je isto tako bila neizborna i vjerujem da se dosta stvari odradilo jer je mnogo energije bilo potrebno da se određene stvari uspostave u društvu kako bi se one svakako razmatrale, ali i rješavale određene problematike. Svakako moja želja je da se što više ljudi uključi aktivno biti dio politike. Ne govorimo samo da trebamo komentirati možda je li Davor Pranjić nešto dobro uradio ili nije, ili bilo tko drugi ko se bavi javno – političkim životom, ali trebamo biti aktivni sudionici te politike jer politika kreira naše društvo, politika kreira naš ambijental, isto tako i uvjete u kojima mi živimo. Tako da, svakako, želim stabilnu geopolitičku situaciju koja će se reflektirati svakako na zemlje u regionu, ali isto tako i na našu malu sredinu koja pored svih tih poteškoća koje imamo na globalu, ja vjerujem da se bori jako dobro, s obzirom da imamo da i veće sile. Pratimo i Njemačku koje će vjerovatno u drugom mjesecu imati izvanredne izbore, imamo i Francusku gdje je smijenjen premijer. Svjesni smo da i veće, svjetske sile imaju određene poteškoće u političkom životu koje su dosta zanimljive za promatranje, te mi kao jedna mala kompleksna sredina, mislim da možemo jako dobro raditi u 2025. godini. Ono što ću svakako zagovarati jeste obrazovanje mladih i uključenje mladih u određene procese.
Sredina kakva je Bosna i Hercegovina, kakva je Republika Srpska itekako ima budućnost za mlade ljude, za mlade obitelji i stvaranje porodica, ali isto tako i za ekonomski razvoj i napredak.

FOTO: BANJALUKA.NET
Kako komentarišete trenutnu političku situaciju u Republici Srpskoj?
PRANJIĆ: Sada nam je u većini zajednica implementirana lokalna vlast i lokalne administracije, općinske i gradske uprave su već počele da rade, u određenim zajednicama su zadržani stari, odnosno, reizabrani stari načelnici i gradonačelnici, ali u većini slučajeva i određeni zastupnici u lokalnim parlamentima, što je u neku ruku jako dobro. Rezultati kroz političke opcije mogu se tumačiti na više načina. Ono što mi možemo prokomentirati to je da ponekad malo previše optužbi prođe kroz, prije svega, lokalnu kampanju, ali isto tako i kroz izbore i nakon toga implementaciju rezultata lokalnih izbora. Ono što je dobro je što su određene stvari, koje su pak nametnute, određene izmjene u izbornom procesu prošle, ja bih rekao, jako dobro – bez određenih komplikacija u vidu nekih nemira, što je neko očekivao ili predviđao. Možda nekome određeni rezultat nije bio najbolji, ali to je sve koliko smo uradili ili koliko smo uradili na terenu, što svakako mislim da je jedno dobro iskustvo sa ovim nekim novim izmjenama koje nam svakako slijede, vjerojatno i za dvije godine na parlamentrnim izborima gdje će biti puno zahtjevnije i puno izazovnije. Ali, sa ovim testom koji je bio nama sad na lokalnim izborima, ne u svim zajednicama, sa skenerima, sa otiskom prsta, sa dvostrukom potvrdom i određenim stvarima, mislim da će svakako biti dosta lakše 2026. godine, kada nam slijede parlamentrni izbori, za šta se svako već treba početi pripremati, jer svaki dan treba biti kao da sutra završava.
Kako ocjenjujete položaj Hrvata u Republici Srpskoj?
PRANJIĆ: Kao i sva tri naroda, mislim da smo demografski jako loši, odnosno da nam to treba biti kao jedno upozorenje, da trebamo raditi na strategijama demografije. Nismo mi jedina zemlja koja se susreće sa demografskim problemima i određenim poteškoćama koje imaju sve zemlje kada govorimo o natalitetu i kada govorimo o kompletnoj populaciji. Ali, mišljenja sam da je kod nas dobro. Većina lokalnih zajednica ima određene dodatke za natalitet, za djecu, subvencije za vrtiće, osnovno i srednje obrazovanje, pa i fakultete što je jako dobro i mišljenja sam da se može to još poboljšati.
Kojim potezima ste u godini na izmaku unaprijedili položaj hrvatskog naroda u Republici Srpskoj? U kome ste pronalazili saradnike na tom putu?
PRANJIĆ: Mi smo započeli kompletan mandat od četiri godine sa jednom strategijom. U prvom dijelu, prve godine mandata je bila kompletna analitika i obilazak kompletnog terena Republike Srpske, ali i većine Bosne i Hercegovine. Analizirajući lokalne zajednice od gradskih i općinskih uprava, pa i regionalnih mjesta, problematika u većini zajednica gdje žive Hrvati su poteškoće sa lokalnom infrastrukturom, obnovom kako vjerskih, kulturnih objekata, tako i određenih obiteljskih domova. To je otprilike kada sve saberemo jedna problematika kojom se mi bavimo od samog početka. Svjesni da određeni modeli i mogućnosti uskraćene, svjesni svih problematika koje imaju i lokalne zajednice opet se vraćamo na početak ekonomske, prvo geo nestabilnosti, ali isto tako i Bosne i Hercegovine kao komplekse države i naravno Republike Srpske. Mislim da je analitika odrađena jako dobro, da su započeti određeni projekti, obnova lokalne infrastrukture koja je svakako u hrvatskoj zajednici koja se u određenim gradovima i općinama nalaze u periferiji, opskrba vodom i one osnovne stvari koje su do sada svakako nedostajale.
Radili smo na obnovi kako vjerskih tako i kulturnih institucija, da li je to energetska obnova crkava ili domova, određenih društvenih koji u određenim zajednicama čine mjesto okupljanja hrvatske zajednice. Jako dobar primjer je u Posavini, gdje veći dio zajednica ima društveni dom, nazovimo hrvatski društveni dom, u Žeralcu, na Bijelom Brdu, ti svi domovi su sa određenim vremenskim periodom trošnosti odradili neki svoj vijek i trebalo ih je obnoviti. Tako da su kompletni procesi obnove osnovne infrastrukture koja je neophodna odrađeni, ali isto tako u našoj strategiji je da se kroz cijele četiri godine veže projekat na projekat po pitanju kvaliteta.
Što se tiče naših sugovornika i partnera svakako su to institucije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, i naravno ono što je potrebno naglasiti to je Republika Hrvatska kako izravno kroz Vladu, isto tako i kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U prošloj godini smo imali u dva tri navrata i goste na čelu sa Zvonkom Milasom koji u mnogome pomaže projekte u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali isto tako i u Republici Srpskoj. Vrijedno je spomenuti da imamo, uz sufinanciranje i pomoć Republike Hrvatske kroz Središnji državni ured obnovu određenih lokalnih puteva i cesta od Prijedora do Kotor Varoša, isto tako i dijelova Posavine. Imamo i rekonstrukciju starog spomenika koji postoji od 1925. godine, odnosno to je Trg četiri hrvatska velikana ispred rimokatoličke crkve u Gradišci i to je sad u nekoj završnoj fazi.

FOTO: BANJALUKA.NET
Kako ocjenjujete saradnju sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i potpredsjednikom iz reda bošnjačkog naroda Ćamilom Durakovićem?
PRANJIĆ: Komunikacije i suradnje su jako dobre i sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i sa gospodinom Durakovićem. Naravno, moramo biti svjesni da sva trojica vodimo određene interese, koji naravno, ne suprotstavljaju se jedan drugom, ali svatko od nas zagovara interese svoga naroda, što je sasvim u redu, na kraju krajeva tako smo i birani kao predstavnici jednog, drugog i trećeg naroda i svatko u svom obimu i svojim potrebama, ja vjerujem, to jako dobro radi. Kad god se nađe prilika razgovaramo o nekim tematikama koje su političke, ali evo i da porazgovaramo kao ljudi o privatnim problemima i poteškoćama, ali i svim onim dobrim stvarima. Isto tako, za predsjednika moramo biti svjesni da on rukovodi najvećim dijelom naroda u Republici Srpskoj i svim problemima, uzmimo i sve one poteškoće koje ima izravno usmjerene prema sebi, tako da što se mene tiče moj osobni stav je jako dobra suradnja.
Da li će, po Vašem mišljenju, 2025. donijeti mirniju političku scenu ili neke druge promjene?
PRANJIĆ: Dolazi potpuno druga politička struja od strane Amerike, ali isto tako će se to sve odraziti na geopolitiku i uzmimo isto da, evo pratimo kroz medije, odnose na istoku Izraela, isto tako Rusije i Ukrajine, i vjerujem da će se geopolitika odraziti u mnogome da se određene stvari zaustave i da se riješe, što svakako svi priželjkujemo jer ne želimo ni jedan rat. Nažalost, nama su još uvijek svježi utisci, tuga i sve ono što smo proživjeli prije tridesetak godina i ne želimo da ni jedan narod to prolazi, svjesni smo svega toga što jedan rat lošeg donosi. Tako da vjerujem da će se u mnogome dosta stvari promijeniti, ali isto tako će se odraziti i na jednu zajednicu kao što je to Bosna i Hercegovina. Ono što nam isto slijedi jeste evropski put Bosne i Hercegovine. Vjerujem da će 2025. godina biti izazovnija, možda će nekome biti malo lakša ili malo teža, ali ja sam optimističan i vjerujem da u svim tim obavezama koje nam slijede i svi ti izazovi, vjerujem da ćemo moći odgovoriti kvalitetno. Naravno, uvijek će se tu moći analizirati je li moglo bolje ili nije, ali vjerujem da će biti, za nas koji živimo u Bosni i Hercegovini i u Republici Srpskoj biti to kao pozitivan neki napredak, izazovan vjerojatno, ali pozitivniji u odnosu na 2024.
Oznake: Davor Pranjić
Selak u Neumu: Zakone u našoj zemlji mogu donositi samo parlamenti – to je uslov vladavine prava
Stevandić: Krah pregovora o izboru visokog predstavnika dokaz besmisla njegovog postojanja