“Politico”: Na ovom mostu mogao bi početi Treći svjetski rat
Snijegom prekriveni granični most između dvije srednjovjekovne tvrđave u rusofonom dijelu Estonije mogao bi postati tačka odakle počinje Treći svjetski rat, piše Politico.
Grad Narva, smješten uz granicu između Estonije i Rusije, nalazi se u središtu napora za suprotstavljanje onome što vlasti tvrde da su gotovo konstantne provokacije iz Moskve – od ometanja satelitske navigacije, krađe graničnih plutača, propagandnih poruka, nadzornih dronova i vazdušnih balona obilježenih simbolom ‘Z’ ruskih oružanih snaga.
“Nemamo namjeru započeti Treći svjetski rat, ali svjedočimo stalnim pokušajima da nas isprovociraju na reakciju koja bi imala dalekosežne posljedice”, rekao je Egert Belitšev, generalni direktor estonske policije i granične straže.
Oko četvrtine estonskog stanovništva, koje broji 1,4 miliona ljudi, čine etnički Rusi. Većina njih posjeduje estonsko državljanstvo i osjeća bliskost s Estonijom, ali Kremlj je majstor u iskorištavanju etničkih razlika kako bi opravdao svoju ulogu “zaštitnika” ruske dijaspore. Takvu je taktiku već koristio u Gruziji i Moldaviji, a to je bio i povod za rat u Ukrajini.
Strahuje se da bi Kremlj mogao posegnuti za istom strategijom u istočnoj Estoniji, gdje živi veliki broj etničkih Rusa, i potom izazvati NATO da reaguje, rizikujući globalni rat. Izostanak reakcije NATO-a doveo bi u pitanje član 5 sporazuma o zajedničkoj odbrani.
“Kraj slobodnog svijeta”
Ruski predsjednik Vladimir Putin 2022. godine, nedugo nakon početka rata u Ukrajini, izjavio je kako Narva istorijski pripada Rusiji.
Narva, treći najveći grad u Estoniji, bliže je Sankt Peterburgu nego glavnom gradu Talinu. Od njenih otprilike 56.000 stanovnika, 96 posto govori ruski, a trećina posjeduje ruski pasoš.
Egert Belitšev, etnički Estonac i bezbjednosni zvaničnik, opisao je grad kao “kraj slobodnog svijeta” i izrazio zabrinutost da NATO-saveznici nisu dovoljno pripremljeni za moguće događaje u tom području.
U Estoniji je raspoređeno oko 900 britanskih vojnika u sklopu multinacionalnih NATO snaga u bazi Tapa zapadno od Tallinna. Tu su i francuske trupe, a britanska vlada obećala je da će imati spremnu 4. brigadu za brzo raspoređivanje. NATO je uspostavio borbene grupe u većini istočnih članica, s planovima za njihovo jačanje u Letoniji i Litvaniji, ali taj korak nije preduzet u Estoniji zbog nedostatka britanskih oklopnih brigada.
Ako Rusija napadne, snage u bazi Tapa, uz 7700 aktivnih estonskih vojnika (koji bi se u slučaju rata povećali na 43.000), vjerojatno ne bi imale dovoljno vatrene moći za odbijanje ofanzive.
Pogled prema Rusiji
Za Talin, pitanje kako se nositi s velikim susjedom na istoku od vitalne je važnosti. Estonija već sada izdvaja 3,4 posto BDP-a na obranu i planira povećati taj iznos na 3,7 posto sljedeće godine, daleko više nego većina većih zemalja EU.
Strahuje se šta će se dogoditi nakon što se sukob u Ukrajini završi i hoće li Rusija iskoristiti bilo kakav predah za napad na ranjivu NATO članicu.
Estonija provodi projekt vrijedan 157 miliona eura za jačanje granične zaštite u Narvi. Plan uključuje izgradnju “zida protiv dronova” za blokiranje neprijateljskih letjelica, kao i regrutaciju 1000 rezervista kao podršku u slučaju ozbiljnijih incidenata.
Uprkos naporima, Narva se i dalje suočava s velikim izazovima zbog etničkog sastava i istorijskih veza s Rusijom. Lokalna muzejska upravnica Maria Smorzhevskikh-Smirnova suočila se s kritikama zbog izložbe koja je prikazala razaranje Narve tokom Drugog svjetskog rata od sovjetskih snaga, dok je lokalno vijeće bilo nezadovoljno transparentom na kojem je pisalo: “Putin je ratni zločinac.”
U međuvremenu, Narva i dalje ostaje simbol napetosti između Istoka i Zapada, mjesto gdje istorija i politika svakodnevno oblikuju živote njenih stanovnika, prenosi index.hr.
Oznake: Estonija