Svijet se sutra nepovratno mijenja

Oči svijeta uprte su u inauguraciju Donalda Trampa. Svijet od sutra, kada se inauguracija održava, više neće biti isti.

Stara i nova pitanja

Jasno je to već i po tome ko je sve na inauguraciju pozvan. Dok su inauguracije američkih predsjednika usmjerene na domaće zvanice uz strane lidere, Tramp je ovom prigodom prekršio normu pozivanjem desničarskih lidera i političara iz cijelog svijeta.

Inauguracija se događa u jeku Trampovih težnji da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, ali i njegovih riječi da bi Kanada mogla postati dio SAD. Značajna je podrška i koju dobija od šefova američkih tehnoloških divova, pogotovo Ilona Maska, koji će imati značajan uticaj u Vašingtonu tokom sljedeće četiri godine.

Uz sve navedeno, tu su i stara pitanja. Trampov dolazak na vlast i njegova politika “Amerika na prvom mjestu” ključni su i za rat u Ukrajini. Ostaje otvoreno i pitanje Bliskog istoka te Kine i Tajvana. Bitan je i aspekt NATO-a, za stabilnost svijeta ključnog odbrambenog saveza. Tramp je u prošlosti, podsjetimo, prijetio izlaskom Amerike iz NATO-a, što bi efektivno značilo kraj Sjevernoatlantskog saveza.

Index je o tim promjenama popričao s istoričarem i profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tvrtkom Jakovinom i Danijelom Hinštom, politologom iz hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize.

Jakovina: Super bogati nikad na ovaj način nisu ulazili u politiku

Istoričar Jakovina za Index govori da do novog svijeta nije doveo isključivo Tramp, ali da je ubrzao neke procese.

“O tome je juče govorio i Džo Bajden, o tom uticaju oligarha i silno bogatih ljudi na američki politički život. Ti silno bogati su uvijek imali uticaj, bilo je onih na bitnim položajima, poput Nelsona Rokefelera, ali nikad to nije bilo ovako, da su nepotvrđeni od Kongresa, da ulaze kao privatne osobe, utiču na političku kulturu i poslovanje, to nismo imali”, rekao je.

Govori da je svijet drugačiji sad nego što je bio za vrijeme prvog Trampovog mandata.

“Imali smo rat na Bliskom istoku koji je obuhvatio više zemalja. Traje rat na istoku Evrope koji Tramp obećava zaustaviti. Turska kontinuirano raste, postaje jača od sile srednjeg ranga. Južna Koreja je u ozbiljnoj krizi. Evropa po svojim institucijama slabi”, navodi.

Kakva se poruka s Grenlandom šalje Kini?

“SAD i s Trampom mogu reći da žele mir i poručiti npr. Izraelu i Hamasu da se ne igraju. Moguće je da govori i radi na miru dok priča o osvajanju tri druge zemlje.

Ali kakvu poruku Kini šalje rečenica da Americi zaista treba Grenland pa bi ga uzela? Znači li to da će Italija reći da joj trebaju Vis ili Istra? Može li Srbija reći da joj je Kosovo oteto i krenuti u akciju? U međunarodnim odnosima svi su do sada insistirali na formama i tome da je svaka mala zemlja jednaka velikoj. Iz tog svijeta smo izašli, to više nije taj svijet”, rekao je Jakovina.

Hinšt: Ovo donekle približava Ameriku idealima otaca utemeljitelja

Daniel Hinšt, politolog iz hrvatskog think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize, smatra da bi ulazak u novu eru trebalo Ameriku donekle da približi idealima otaca utemeljitelja koji su gradili zemlju slobode.

“Ideali otaca utemeljitelja su zapravo bili stvoriti poredak u kojem će biti ograničena moć politike nad individualnim slobodama. To su načela klasičnog liberalizma, odnosno današnjeg konzervativizma.

Mislim da bi nova administracija trebalo da teži tome, za razliku od prošle, koja je svojim prije svega fiskalnim progresivizmom znatno povećala američki deficit i dug, što, nažalost, dovodi u pitanje i druge programe, poput američke pomoći Ukrajini. Štaviše, kamate na dug su sada veće od izdataka za odbranu”, govori.

“Ne mislim da će ići protiv klasičnih zapadnih vrijednosti”

U vezi s ideološkim promjenama navodi da će se dogoditi suprotstavljanje već dobro poznatoj woke ideologiji.

“Ne mislim, kao što se to često doživljava, da će ta kontra ići protiv klasičnih zapadnih vrijednosti – individualnih sloboda, otvorenosti i šansi za sve ljude. Radi se tu, baš suprotno, o suprotstavljanju radikalnoj ljevici, odnosno onome što se u SAD često naziva kulturnim marksizmom, koji je usmjeren protiv navedenih američkih vrijednosti”, rekao je.

Dodaje da je bitno rad nove administracije promatrati na policy-by-policy osnovi, dakle bez generaliziranja, i da se u svakom slučaju mogu očekivati politike koje već sprovodi Teksas, a ne one iz Kalifornije. Navodi kako se prema najavama mogu “očekivati smanjenja poreza i budžetskih rashoda na suvišnim programima (tzv. DEI i sl.) koji su odgovarali progresivnom smjeru bivše administracije”.

“Geopolitičke promjene neće biti značajne kako se čini”

Rekao je da, ako se rezovi ne dogode, to automatski povećava već ionako velik rizik za planiranje neophornih rashoda. Bitno je to, ističe, i za jačanje NATO-a zbog geopolitičkih rizika za cijeli zapadni transatlantski svijet. Što se tiče geopolitičkih odnosa, dodaje da će do promjena doći, ali da neće biti značajne koliko se čini.

“Temeljnu posredničku ulogu u odnosima SAD i EU imaće Poljska koja podržava Trampov stav o izdacima za odbranu koji bi trebalo da idu na 5% BDP-a. Transatlantski odnosi će ostati snažni. Postoje najave da će doći do izolacionizma zbog America first politike, ali moje mišljenje je da je svakom lideru njegova zemlja prva.

Svakako će trebati slušati glas baltičkih i skandinavskih zemalja koje ukazuju na rizik od Rusije. Važno je i da se čuje glas Ukrajine u mirovnim pregovorima. Pitanje je hoće li ishod biti trajni mir ili tek privremeno rješenje. Mnoge Evropljane brine baš taj segment.

Treba polaziti od činjenice da je Ukrajina žrtva kršenja međunarodnog prava zbog ruske okupacije. Tu su bitne bezbjednosne garancije zapadnih zemalja i pogotovo nove američke administracije”, zaključuje.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno