Šareno, kremasto, mesno ili čorbasto: Šta je na jelovniku mališana u banjalučkim vrtićima
ILUSTRACIJA/ FREEPIK
Supice, voće, povrće i zdrave poslastice – možda nisu prvi izbor mališana koji bi radije doručkovali, ručali i večerali samo slatkiše. Ne znaju oni da to za njih nije zdravo, zato su tu, osim roditelja i vaspitači u vrtićima koji na zanimljiv način znaju zainteresovati djecu za kvalitetnu ishranu. Kažu, ako se u grupi brokoli svidi jednom mališanu drugari će isti rado probati, a nije rijetkost da im upravo ta hrana postane i omiljena.
Iskustva su različita, a u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banja Luka za Banjaluka.net rekli su da je ishrana raznovrsna.
“Jelovnici se mijenjaju svake dvije sedmice, osim u periodu godišnjih odmora i januarskih praznika, kada jedan jelovnik važi cijeli mjesec. Sva hrana je prilagođena djeci predškolskog uzrasta, hrana mora biti dobro skuvana, usitnjena, bez kosti, kako bi se mogla pravilno konzumirati, a po potrebi i izblendati”, rekli su u Centru.
Navode da svaki obrok mora zadovoljiti nutritivnu, energetsku i kalorijsku vrijednost za zadovoljavanje potreba djece predškolskog uzrasta.
“Sva hrana se sprema u kuhinjama Centra. Namirnice koje se koriste su dnevno svježe. Prilikom pravljenja jelovnika strogo se prate normativi za pripremanje hrane. Poštuju se smjernice svih nadležnih institucija (Ministarstva zdravlja, Instituta za Javno zdravstvo, Inspekcije za hranu, Sanitarne inspekcije…). Svaki dan djeci se sprema klasičan doručak poput omleta, palente, ljevuše, uštipaka, namaz od margarina i jaja, namazi od ribe, med i margarin…
Za doručak se ne daju paštete, viršle i slično. Uz svaki doručak ide i napitak u vidu jogurta, mlijeka ili čaja, zavisno od doručka. Za ručak uvijek ide kuhano jelo – pasulj, tjestenine za faširanim mesom, goveđe, pileće i bistre supe, razne čorbe, musaka, sarma, riblje pljeskavice, prilozi krompir, riža i slično. Obavezne su salate od svježeg, a i kiselog povrća zavisno od perioda u godini. Užine u vidu voća, spremljenih kolača, sutlijaša, pudinga, pahuljica na mlijeku i ponekad keksa”, navode u Centru.
Dodaju da nije dozvoljeno donošenje hrane od strane roditelja, jer ne žele ni na kakav način razdvajati djecu, osim u slučaju alergija na neke namirnice.
“Tada se u kuhinjama Centra spremaju obroci prilagođeni za djecu sa alergijama na određene proizvode. Hrana spremljena u Centru se uzorkuje i čuva 48-72 sata od momenta spremanja. Redovno se uzimaju uzorci na analizu o ispravnosti spremljenih obroka i proces pripreme kontroliše Inspekcija za hranu i sanitarne inspekcije”, rekli su.
Rijetki su mališani koji se, na prvu oduševljavaju zelenilom i varivom na tanjiru, ali ima i onih kojima takva hrana postane omiljena.
“Veoma je bitno da djeca u predškolskoj dobi nauče konzumirati različite namirnice koje djeca obično ne vole (špinat, mahune, kelj, mrkva, meso…) Kada su u grupi lakše ih je naučiti da zavole sve navedeno. Kroz vaspitno obrazovni rad, u toku godine djeci se objašnjava i uče se koliko su određene namirnice zdrave ili nezdrave za konzumaciju. Važno je napomenuti da se na sajtu Centra svaki mjesec objavljuju jelovnici koji su važeći za tekući mjesec kao i na oglasnim tablama u vrtićima, kako bi roditelji mogli da svoje kućne jelovnike prilagode, tj. da djeca u toku dana ne konzumiraju iste obroke”, kazali su u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
Ishrana prilagođena svakom načinu ishrane
Hrana u vrtićima zavisi i od određenog načina ishrane djeteta. Tako u vrtiću „Danilo“ u Banjaluci pored ishrane usklađene sa standardima i normativima ishrane, pružaju uslugu ishrane i za djecu sa različitim vrstama alergija, te individualnu ishranu kao što je vegeterijanska.
“Da bismo mogli pripremiti ovako zahtjevne obroke, mi imamo vlastitu kuhinju, gdje se svakodnevnom nabavkom svježih namirnica, iste na licu mjesta pripremaju i poslužuju u skladu sa dnevnim jelovnikom. Ishrana je prilagođena svakoj uzrasnoj grupi, uzimajući u obzir energetske i nutritivne vrijednosti hrane, kao i vrste namirnica. Predškolska ustanova ‘Danilo’ je jedina predškolska ustanova ovog tipa u Banjaluci, a i šire”, rekao je Tanasije Sofrenović, vlasnik i direktor tog vrtića.
Na jelovniku mališana u ovom vrtiću obroci su bazirani na domaćoj kuhinji uz obezbjeđenje odgovarajućeg energetskog unosa hranljivih materija.
“Osnov obroka su namirnice biljnog porijekla, voće, povrće, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, te različite vrste mesa. Djeca koja su na posebnom režimu ishrane imaju obroke istog kvaliteta, sa namirnicama koje su adekvatna zamjena nedozvoljenim namirnicama (npr. kokosovo i rižino mlijeko, leće, bezglutenski proizvodi, tofu sir i slično)”, dodao je Sofrenović.
Sticanje zdravih navika bitno od najranije dobi
Sa zdravim navikama treba početi od malih nogu. Doktor Milan Grubor podsjetio je zašto je bitno da djeca imaju obroke na vrijeme, te šta bi trebalo biti zastupljeno u svakodnevnoj ishrani djece mlađih uzrasta.
“Vrlo je korisno da dijete doručkuje u roku od sat vremena od ustajanja, da se ta ishrana bazira na prirodnim, domaćim proizvodima i autohtonim namirnicama koje možemo najbolje iskoristiti energetski, koje kroz vijekove koristimo i koje ne izazivaju alergije. Ishrana bi trebala biti bazirana na nekim prednostima našeg geografskog podneblja”, rekao je Grubor.
Dodao je da bi u ishrani trebalo izbjegavati namirnice koje imaju visoko prisustvo glutena koji pravi razne imunološke reakcije kod djece i u kasnijoj dobi.
“Mi imamo škole u kojima postoje aparati u kojima se prodaju slatkiši. Imamo roditelje koji kažu da je bolje da dijete uzme čips ili nešto nego da bude gladno. Tako da imamo jedan mali problem sa našom sviješću i generalno trebamo to promijeniti. Većina roditelja koja ne misli ovako kao što sam rekao da je činjenica trebalo bi da se oglasi i da se pokrenemo kao društvo, jer to je stvar samih nas. To nije stvar nekih velikih politika, to je stvar svakodnevnog života.”
Grubor je rekao da bi trebalo pokrenuti razne edukacije i predavanja, posebno djeci, nastavnom kadru u školama i vrtićima da se obrati pažnja na bitnost ishrane.
“Mi imamo porast djece sa dijabetesom tip 1, imamo porast dječaka sa ženskim grudima, tzv. ginekomastija. Imamo porast raznih alergijskih oboljenja tipa dermatitisa, psorijaze, radikulitisi”, kazao je Grubor.
Naglasio je da dijete treba da iskusi da mu je bolje da pojede nešto domaće što će ga držati sitim cijeli dan, nego da se cijeli dan dohranjuje ili jede čips. Nezdrava ishrana ostavlja i dugoročne posljedice.
“Danas poslije 40. godine nemate čovjeka, a ni ženu koja ne liječi visok pritisak, dijabetes ili gojaznost. Znači, sve ono što su naše bake i djedovi znali mi smo kroz generacije zaboravili. O domaćoj hrani o bitnosti doručka, o štetnosti šećera i sve ostalo. To je zaista društvena priča gdje mi kao društvo trebamo odreagovati. Ne pozivam sve na promjenu svijesti, ali možemo svako sa svojih pozicija nešto uraditi povodom toga”, naglasio je Grubor.
Možda su u slobodno vrijeme roditelji popustljivijii prema djeci kada je ishrana u pitanju, ali na osnovu onoga što su nam sagovornici rekli u predškolskim ustanovama u Banjaluci obezbijeđena je kvalitetna i raznovrsna ishrana obogaćena zdravim i svježim namirnicama.
Iako možda na prvu nisu svi radosni zbog jelovnika na kojem se nalazi čorba od kupusa ili karfiol, moguće je da će im sutra biti omiljena, prekosutra će jedva čekati da je podijele sa drugarima, a nakon nekoliko godina radovaće se da ih isti mirisi vrate u djetinjstvo i druženja kada je najveći “problem” bilo jelo “na kašiku”.
Piše: Marijana Bogdanović
