Ko će Tužilaštvo BiH vratiti u zakonski okvir?

PIŠE: Željko Avramović

Uznemirenoj javnosti glavni tužilac mora da odgovori na neka pitanja:

1. Ko, kada i na koji način je upotrebio sile ili prijetio silom i koje su posljedice nastale kao plod upotrebe sile?

2. Na koji drugi protivpravni način je pokusana promjena ustavnog poredka?

Јavnost, ali i poslanike i ministre entitetskih i kantonalnih skupština i vlada interesuje, da li je predlaganje, donošenje i proglašenje zakona protivpravna radnja?

Tužilac Kajganić mora pojasniti kada je Tužilaštvo BiH preuzelo nadležnost Ustavnog suda te se bavi sadržinom zakona ili zakonodavnom procedurom.

Kako i po kom osnovu je Tužilaštvo reagovalo na proces donošenja zakona u Narodnu skupštinu Republike Srpske?

Da li su odredbe zakona u skladu sa ustavom jedino može reći Ustavni sud.

Denis Zvizdić i Kemal Ademović podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu BiH, nisu podnijeli Tužilaštvu.

Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i tu se sa pravne strane stvar završava.

Ako glavni tužilac ne izađe pred građane BiH i ne odgovori na pitanja, potvrdiće da se Tužilaštvo BiH odmetnulo od zakona.

Potvrdiće ono što niko nije osporio:

“Bivši američki ambasador je idejni tvorac pravnog nasilja”.

“Proces protiv Milorada Dodika je politički motiviran. I tačka”.

“Politički motivirani procesi ne počinju u Sudu. Oni počinju u Tužilaštvu”.

“Milorad Dodik je osuđen. Osuđen je zbog neprovođenja odluka Kristijana Šmita. Osuđen je po krivičnom djelu koje uopšte nije postojalo u Krivičnom zakonu BiH prije nego što je nametnuto. Dakle, možemo zaključiti da je Dodik osuđen od Šmita”.

I sada je sve zbog Šmita.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno