Pad dionica i berza nakon Trampova govora
Globalna su tržišta burno reagovala nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump sinoć otkrio dugo najavljivane planove o uvođenju carina. Investitori su panično povlačili novac s američkih berzovnih indeksa, a dionice kompanija koje ovise o globalnim opskrbnim lancima strmoglavile su se.
Futuresi S&P 500 indeksa, koji pokazuju gdje bi taj indeks mogao biti nakon otvaranja u četvrtak, pali su za 3%.
Nasdaq 100 futuresi pali su više od 4%, a Dow futuresi skliznuli su za oko 1000 bodova, odnosno 2%.
Ti su indeksi već bili u najgorem kvartalu u posljednjih nekoliko godina, ponajviše zbog sve veće zabrinutosti oko ekonomskih posljedica Trampova carinskog plana.
Globalna tržišta takođe su zabilježila značajne gubitke već nekoliko minuta nakon otvaranja. Japanski Nikkei 225 pao je više od 4.1%, južnokorejski Kospi više od 2.5%, a australski ASX 200 oslabio je za oko 2%. ETF-ovi (berzovno uvršteni fondovi) koji prate pojedine zemlje, poput Indije, pali su oko 3%, dok je jedan koji prati Evropu pao 2%, a kineski ETF potonuo je 3.8%.
Prve tržišne reakcije sugerisale su da su mnogi investitori očekivali znatno blaže carine. Osim fiksne carine od 10% za sve trgovačke partnere, Tramp je najavio i recipročna carinska opterećenja koja bi mnoge zemlje oporezivala s više od 20%.
“Predsjednik Tramp upravo je završio svoj govor o carinama u Bijeloj kući i ovu seriju carina mogli bismo opisati kao ‘goru od najgoreg scenarija’ kojeg se Wall Street pribojavao”, napisao je Dan Ives, analitičar investicijske kompanije Wedbush Securities.
Pad dionica Applea, Amazona, Walmarta, Stellantisa
To bi moglo stvoriti velike probleme američkimkompanijama koje su duboko integrisane u globalnu privredu. Dionice Applea pale su gotovo 7%, Amazona 6%, a Walmarta 5%.
Nike, koji je prošle godine 50% svoje obuće proizvodio u Vijetnamu, potonuo je 7% u trgovanju nakon zatvaranja berze.
Dionice trgovačkih lanaca koji robu prodaju po sniženim cijenama (koji uvoze veliki dio svojih najprodavanijih artikala) takođe su pretrpjele velike gubitke. Five Below pao je 13.5%, a Dollar Tree više od 11%.
Na pitanje je li zabrinut zbog tržišnih potresa, američki ministar financija Scott Bessent rekao je za Bloomberg da je “naučio ne gledati što se događa na tržištima izvan radnog vremena”.
Bessent je dodao da Nasdaq nema problem s MAGA-om, nego sa “sedam veličanstvenih”, kako se naziva dionice sedam velikih tehnoloških tvrtki.
General Motors i Ford pali su manje od 1%, no Stellantis, vlasnik Jeepa, skliznuo je za gotovo 2%. Stellantis ima više proizvodnih pogona u Evropi nego ostali američki proizvođači automobila.
Goldman Sachs procjenjuje da bi cijena automobila proizvedenog u inostranstvu zbog Trampovih carina mogla porasti i do 15.000 dolara. Čak bi i vozilo sastavljeno u SAD-u moglo poskupjeti do 8000 dolara, prema procjeni analitičara te banke.
Rast jena i franka, pad dolara
Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima jutros su porasli kursevi japanskog jena i švicarskog franka, valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, dok je vrijednost američkog dolara prema košarici najvažnijih valuta znatno pala.
Cijena zlata, koje se takođe smatra sigurnim utočištem, kreće se na rekordnim razinama, iznad 3160 dolara po unci.
Očigledno je, kažu analitičari, da slijedi težak dan na svjetskim berzama jer će američke carine naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu privrede.
S obzirom na to da će se naplaćivati 10-postotne carine na sav uvoz u SAD, kao i dodatne carine na uvoz iz pojedinih zemalja od 20, pa i više posto, vjerovatno će porasti i inflacija.
“Čini se da je efektivna carinska stopa na sav uvoz u SAD dosegnula najviše nivoe u više od jednog vijeka”, kaže Ben Wiltshire, strateg u Citiju.
Oznake: berza
