SAD napuštaju vojnu bazu u Poljskoj, ključnu za Ukrajinu, nema više ni američkog oružja za Kijev
Američki predsjednik Donald Tramp obećao je tokom predizborne kampanje da će završiti rat u Ukrajini u roku od jednog dana. Sada se, kažu upućeni, nada da će obezbjediti primirje unutar svojih prvih 100 dana, odnosno do kraja ovog mjeseca. Taj je sukob počeo nazivati ”Bajdenovim ratom”, ali ako se oduži, strahuje da će sve više postati njegov.
Rusija je ignorisala američki poziv na bezuslovni 30-dnevni prekid vatre, koji je Ukrajina prihvatila 11. marta. Umjesto toga, kupovala je vrijeme i intenzivirala svoje napade. Prošlu nedjelju dvije ruske rakete pogodile su grad Sumi, ubivši 34 osobe, od kojih su se mnoge okupile kako bi prisustvovale misama na Cvjetnicu. Ovaj napad uslijedio je nakon sličnog napada na Krivi Rog 4. aprila, u kojem je poginulo 20 ljudi.
Radek Sikorski, poljski ministar spoljnih poslova, izjavio je da bi Trampov tim trebao shvatiti da se Kremlj “ruga njihovoj dobroj volji”. Ali, kako piše u svom komentaru The Economist, “čini se da je Donald Tramp imun na stid”. Pokazao se posebno popustljivim prema Rusiji i neprijateljskim prema Ukrajini. Iako su neki od njegovih pomoćnika osudili ruski napad na Sumi, on je sugerisao da se radilo o “grešci”, iako “užasnoj”.
“Posebno zapanjujuće, u ponedjeljak je okrivio Ukrajinu za rusku invaziju na svoju zemlju”, navodi ovaj medij, odbacujući ukrajinski zahtjev da kupi američke projektile. “Ne započinjete rat protiv nekoga ko je 20 puta veći od vas i onda se nadate da će vam ljudi dati neke projektile”, izjavio je.
Za Ukrajinu batina, za Rusiju samo mrkva
Obožavaoci američkog predsjednika tvrde da je on spreman biti oštriji prema Rusiji. Obnovio je sankcije svog prethodnika Rusiji i izrazio je nestrpljenje prema Kremlju, rekavši jednom intervjueru da je “ljut” na Rusiju i iznio ideju o nametanju “sekundarnih carina”, vjerojatno za zemlje koje kupuju rusku naftu. “Rusija se mora pokrenuti”, rekao je prije nekoliko dana. Evropski čelnici, pak, traže dodatne sankcije Rusiji kako bi se takve riječi računale, ali za sada bezuspješno.
U martu je Tramp nakratko prekinuo dostavu oružja i obavještajnih podataka Ukrajini. Upalilo je – Ukrajina je za nekoliko dana pristala na 30-dnevni prekid vatre. Za tvrdoglave Ruse, međutim, nije bilo batine, samo mrkve. Američki i ruski zvaničnici sastali su se 10. aprila u Istanbulu kako bi razgovarali o modernizaciji svojih ambasada. Dvije zemlje su takođe razmijenile dva zarobljenika. Ruski mediji tvrde da se približavanje nastavlja bez obzira na pregovore o Ukrajini.
Kada je Tramp ranije ovog mjeseca najavio svoje “recipročne carine” širom svijeta, udario je na Ukrajinu s minimalnom univerzalnom stopom od 10 posto, ali je Rusiju sasvim isključio – navodno zato što je već pod sankcijama. Jedna utjeha za Ukrajinu je da je previranje trgovinskog rata takvo da je cijena nafte pala s oko 80 dolara po barelu u januaru na 65 dolara, oštro srezavši prihode ruskog vladara Vladimira Putina.
Primjetno je da iz narativa Donalda Trampa, kako piše Economist, izostaje bilo kakva ideja o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Podrška Amerike je sve manja, dotok oružja koji je odobrio Džo Bajden prestaće u nadolazećim mjesecima, a američki predsjednik nije odobrio novu. Još jedno budžetsko izdvajanje za podršku Ukrajini izgleda malo vjerovatno.
Amerika takođe povlači svoje snage i opremu iz Rzeszowa, vitalnog središta u Poljskoj za oružje koje se šalje u Ukrajinu. Njihove dužnosti od sada će obavljati evropske snage. U međuvremenu, američki ministar odbrane Pete Hegseth, izbjegao je sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Bruxellesu 11. aprila, skupa od 50-ak zemalja koje daju vojnu pomoć koju je osnovao i vodio njegov prethodnik Lloyd Austin, iako se Hegseth pridružio video vezom.
Još jedan simptomatičan moment je da su osobe iz Pentagona nedavno ispitivale jednog saveznika o tome zašto još uvijek isporučuje oružje Ukrajini. Diplomate u Washingtonu takođe izvještavaju da neki Trampovi suradnici privatno kažu da im je “dosadilo” nastojanje Evrope da ojača Ukrajinu. Kao i uvijek s takvom haotičnom administracijom, teško je razlikovati stvarni signal od buke.
Evropljani za sada djeluju na dvije linije. Prva je napor Britanije i Francuske da stvore evropske “snage uvjeravanja” koje bi pomogle Ukrajini nakon prekida vatre. Rusija se protivi tom raspoređivanju, čak i ako SAD ne nudi nikakve garancije da će podržati Evropljane. Te snage ne bi nastojale kontrolisati linije fronta između ruskih i ukrajinskih snaga, nego bi se držale podalje od fronta, vjerojatno u zapadnoj Ukrajini, gdje bi se koncentrirale na obuku ukrajinskih snaga, a možda i na zajedničke vazduhoplovne patrole.
Vrijeme je za Evropljane
Evropljani se nadaju da će pokazati Trampu da preuzimaju teret evropske bezbjednosti, nadajući se da će zadržati bar neku vrstu američke predanosti NATO-u, ako ne i Ukrajini. Prema ovom konceptu u nastajanju, buduće “odvraćanje” Rusije odvijalo bi se u tri zone – ojačane ukrajinske snage koje bi držale liniju protiv Rusije na istoku, evropske snage na zapadu i, bar za sada, dugotrajno američko prisustvo u zemljama NATO-a.
Međutim, stvaranje takve sile zavisi od stalno nedostižnog prekida vatre. Steve Witkoff, izaslanik Donalda Trampa za Rusiju, navodno je rekao da bi najbrži način da se to osigura bio da se dopusti Rusiji da preuzme četiri ukrajinske regije na koje polaže pravo, uključujući teritorije na njima koje nije ni uspjela osvojiti. To bi, pak, bilo neprihvatljivo za Ukrajinu i njene evropske partnere.
Sve to pojačava potrebu za drugom linijom – povećanjem evropske vojne pomoći Ukrajini. David Shimer, bivši zvaničnik u Bajdenovom Savjetu za nacionalnu bezbjednost, kaže da nema vremena za gubljenje. Evropljani bi trebali isporučiti više svojih zaliha oružja uprkos rizicima, finansirati ukrajinsku vojnu industriju, pregovarati s Trampom o kupovini američkih sistema PVO Patriot za Ukrajinu i iskoristiti zamrznutu rusku imovinu da sve to plati. Njemački Bild piše kako je Tramp već odbio ponudu Zelenskog da kupi dodatne projektile i sisteme Patriot iako za to Kijev, prema riječima Zelenskog, na raspolaganju ima 50 milijardi dolara (da li bi baš toliki novac bio potrošen samo na Patriote i pripadajuće projektile, teško je povjerovati).
Budući da je Rusija odlučna u namjeri da još žešće nastavi s ratom, a SAD su, čini se, odlučne povući se, Ukrajina će se morati boriti dalje, navodi Shimer. “Sada je vrijeme da Evropljani pojačaju svoju pomoć Ukrajini – tako da bi Ukrajina imala podršku koja joj je potrebna da se odbrani i da se natjera Putina da se uključi u smislene pregovore”, zaključio je Shimer, prenosi jutarnji.hr.
Oznake: Donald Tramp
