“Politico”: Sada ispada da je Tramp možda i najbolja stvar koja se Evropi mogla dogoditi
Foto: Fena
Donald Tramp možda je najbolja stvar koja se mogla dogoditi slobodnoj trgovini, bar kada je Evropa u pitanju. Podižući carinski ‘zid‘ oko Sjedinjenih Država u znak podrške svojoj agendi “Amerika na prvom mjestu”, američki predsjednik nenamjerno podstiče druge zemlje širom svijeta da se udruže u nastojanju da amortizuju snažni udar na njihov izvoz koji će im to njegovo nastojanje nanijeti.
Evropska unija je, pod pritiskom više protekcionističke Francuske i međunarodnih klimatskih protesta, u posljednjih pet godina nastojala koristiti trgovinsku politiku za projekciju vrijednosti evropskog bloka na ljudska prava i održivost, frustrirajući time partnere poput Indije, Indonezije ili južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur.
Međutim, sada kada Sjedinjene Države, evropski istorijski saveznik, žele igrati solo igru i remete globalna tržišta i trgovačke mreže svojim carinskim udarom, EU ubrzano poduzima korake i inicijativu te se predstavlja kao teškaški liberalni trgovinski blok koji je otvoren za poslovanje.
Prekretnički zamah
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da se mnoge zemlje sada okreću i obraćaju Bruxellesu kao pouzdanom partneru koji se neće “predomisliti preko noći”. “U sve nepredvidljivijem globalnom okruženju, zemlje staju u red za saradnju s nama”, rekla je ona za Politico.
Ovaj prekretnički zamah posebno oduševljava ekonomski liberalnije zemlje EU koje su često negodovale zbog protekcionističkih instinkta Francuza.
“Imamo slobodne trgovce, Švedsku, nordijske, baltičke zemlje. Imamo neke protekcionističke zemlje. A onda imamo neke ‘swing‘ države u sredini. I mnoge od tih ‘swing‘ država zapravo se kreću u našem smjeru”, rekao je švedski ministar trgovine Benjamin Dousa za Politico na marginama nedavnog sastanka ministara trgovine EU u Luksemburgu. “Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da moramo otvoriti nove trgovinske rute, moramo potpisati nove sporazume o slobodnoj trgovini”, rekao je on.
Očekuje se da će Trumpove carine – od 10 posto na većinu zemalja, 145 posto na Kinu i 25 posto na čelik, aluminijum i automobile, ove godine srušiti globalnu trgovinu robom za 3 postotna boda. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) po novome predviđa da će se globalna trgovina ove godine smanjiti za 0,2 posto. Ali, mogla bi pasti za čak 1,5 posto, ako Tramp ponovno uvede više “recipročne” carine – za EU od 20 posto – koje je suspendovao na 90 dana kako bi dobio vrijeme za pregovore o trgovinskim sporazumima.
Otkako je potvrđena u decembru, druga Evropska komisija kojoj je na čelu von der Leyen, u fazi je sklapanja dogovora. Bruxelles je zatvorio decenijama duge pregovore s blokom Mercosur te s Meksikom i Švajcarskom. Takođe je ponovno pokrenuo pregovore s Malezijom i započeo razgovore s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
EU treba sporazume
Von der Leyen je obećala da će ove godine sklopiti iznimno zahtjevan sporazum o slobodnoj trgovini s Indijom te želi istražiti mogućnosti “bliže suradnje” sa članicama Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), sporazuma o slobodnoj trgovini koji uključuje desetak zemalja iz regije Indo-Pacifika, kojima se odnedavno pridružila i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Takođe, opšti izbori u Australiji, predviđeni za 3. maj, mogli bi otvoriti vrata za novi pokušaj trgovinskog sporazuma nakon što su pregovori propali u samoj završnici krajem 2023. godine.
“Trampova će politika navesti sve da pristanu razvijati trgovinske odnose s ostatkom svijeta i stoga dodatno povećati broj sporazuma o slobodnoj trgovini”, kaže Jean-Luc Demarty, koji je bio na čelu Kancelarije za trgovinu EK tokom prve Trampove administracije.
Generalno, zemlje EU poput Francuske, Belgije ili Austrije, koje su nekada odugovlačile s otvaranjem svojih osjetljivih tržišta, počinju na dogovore gledati kao na geopolitičku nužnost, a ne samo kao na ekonomski bonus. Primjer je Francuska, gdje je cijela politička elita ranije odbacila trgovinski sporazum EU i Mercosura kao politički i ekonomski toksičan, a koja sada potiho ublažava svoj stav u svjetlu Trampove trgovinske ofanzive.
“Nema smisla ostati fiksiran na Mercosur, koji je pregovaran u dobrim uslovima”, rekla je Marie-Pierre Vedrenne, liberalna članica Evropskog parlamenta, koja dolazi iz stranke Modem, čiji je lider premijer François Bayrou. “Moramo promijeniti način razmišljanja, inače ćemo propustiti napredak svijeta”, dodala je.
Transatlantska trgovinska veza ‘najteža‘ je u Evropi, s ukupnom dvosmjernom trgovinom od 1,6 biliona evra. Slijede UK, Kina i Švajcarska. Iako su EU i Kina razmatrale hoće li resetovati svoje veze u svjetlu Trampovih carina, trgovinski sporazum nije u planu, što navodi EU da širi svoju mrežu.
Deja vu
Za zvaničnike EU upoznate s Trampovim načinom igre, promjena ostavlja deja vu utisak. Kada je Tramp prvi put preuzeo dužnost 2017. godine, EU je upravo izašla iz “velike, groteskne sage o Kanadi”, rekao je Demarty, podsjećajući kako je belgijska regija Valonija mjesecima blokirala ratifikaciju Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade i EU. U to vrijeme “osjetili smo promjenu u stavu prema trgovini”, kaže. “I od trenutka kada je Tramp postao vrlo neprijateljski nastrojen prema trgovini, oni koji su bili puno manje entuzijastični po pitanju trgovine – zbog neprijateljstva prema Trampu – skloni su da ublaže svoje stajalište,” dodao je.
Ali, uprkos svim kratkoročnim olakšanjima za slobodne trgovce u evropskom bloku, to ne znači da će put do sporazuma o slobodnoj trgovini postati lakši – bar ne još, kako piše Politico. Postoji velika zabrinutost da bi Trampove carine mogle uzrokovati preusmjeravanje kineskog izvoza – isključenog s američkog tržišta – u Evropu. Taj scenario izazvao je pozive na veću zaštitu jedinstvenog tržišta EU.
Iako je Tramp pobudio nade da bi transatlantski trgovinski klinč mogao sretno završiti kada je italijanska premijerka Giorgia Meloni posjetila Bijelu kuću prošle sedmice, dalekosežni trgovinski sporazum ipak nije u planu. To je nešto za što se posebno zalagao budući njemački kancelar Friedrich Merz, nepokolebljiv u stavu da je “najbolja stvar” koju Evropa može učiniti s Washingtonom jeste da postigne nulte carine.
Otkako su pregovori o kontroverznom Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) propali 2016. godine, Evropska unija je dodatno osnažila vlastite standarde zaštite okoline i ljudskih prava. Pa čak i kad bi ublažila ili odgodila ključne aspekte svoje zelene agende, to ne bi bilo dovoljno da zadovolji administraciju u Washingtonu, kojoj je biznis na prvom mjestu.
Demarty smatra da bi oživljavanje tog transatlantskog sporazuma bila teška pogreška. “To nikuda ne vodi. Vodio sam tu stvar više od četiri godine i shvatio sam da su to nemogući pregovori”, zaključio je on, prenosi jutarnji.hr.
Oznake: Donald Tramp, Evropska unija
