Zapadni eksperti: Ruska vojska brzo raste, a ništa od toga ne ide u Ukrajinu, znate li šta to znači?
Dok su američki predsjednik Donald Tramp i mnogi drugi svjetski čelnici zaokupljeni ratom u Ukrajini, neki Evropljani sve su zabrinutiji zbog onoga što ruska vojska radi mnogo tiše duž drugih dijelova svoje granice s Evropom.
Oko 160 kilometara istočno od granice s Finskom, u ruskom gradu Petrozavodsku, vojni inženjeri proširuju vojne baze gdje Kremlj planira stvoriti novo vojno sjedište koje će nadzirati desetke hiljada vojnika tokom idućih nekoliko godina.
Ti vojnici, od kojih mnogi sada služe u Ukrajini, trebali bi biti okosnica ruske vojske koja se priprema za suočavanje s NATO savezom, prema zapadnim vojnim i obavještajnim zvaničnicima. Kremlj pojačava vojno regrutovanje, jača proizvodnju oružja i modernizuje željezničke pruge u pograničnim područjima.
Finska, koja je 1940. bila prisiljena predati dio teritorija Sovjetskom Savezu, decenijama je nastojala izbjeći sukob s Moskvom. Sada, nakon što je ušla u NATO nakon ruske sveobuhvatne operacije u Ukrajini, utvrđuje svoju granicu elektronskom odbranom i bodljikavom žicom.
Tramp, koji vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati sporazum o prekidu vatre, dok pokušava da obnoviti veze SAD s Kremljom, smatra kako su zabrinutosti da Rusija ima bilo kakve ambicije izvan Ukrajine pretjerane. Upitan u februaru o upozorenju ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da bi Rusija mogla zaratiti s NATO-om ako SAD smanji podršku savezu, Tramp je rekao: “Ne slažem se s tim, nimalo”.
Ipak, vojni stručnjaci u Rusiji opisuju aktivnosti duž finske granice kao dio priprema Kremlja za potencijalni sukob s NATO-om. “Kad se snage vrate (iz Ukrajine), posmatraće preko granice neku zemlju koju smatraju (mogućim) protivnikom”, rekao je Ruslan Puhov, direktor Centra za analizu strategija i tehnologija, odbrambenog think tanka sa sjedištem u Moskvi. “Logika posljednje decenije pokazuje da očekujemo neki sukob s NATO-om”, dodao je.
U međuvremenu, ruski funkcioneri šalju različite signale. Na sastanku ministarstva odbrane krajem prošle godine, ministar odbrane Andrej Bjelousov rekao je da ruska vojska mora biti spremna za sukob s NATO-om. Na istom skupu, ruski čelnik Vladimir Putin rekao je da Zapad alarmira vlastito stanovništvo sugerišući da je Rusija spremna za napad i da su trenutne napetosti djelo NATO-a.
Dok se Rusija priprema da poveća svoje vojno prisustvo duž istočnog boka NATO-a, Putin je naredio vojsci da poveća svoje redove na čak 1,5 miliona vojnika, u odnosu na oko milion prije rata u Ukrajini. Rusija je ove godine povećala vojnu potrošnju na više od 6 posto BDP-a, u odnosu na 3,6 posto prije rata. Za poređenje, SAD su prošle godine potrošile 3,4 posto svog BDP-a na vojsku, a zemlje EU u prosjeku su 2,1 posto, podsjeća Wall Street Journal.
Gomilanje naoružanja
Povećana ruska vojna ulaganja dovela su do preopterećenja fabrika oružja, podstičući vojno-industrijske kompanije na proširenje proizvodnih linija i otvaranje novih pogona, prema evropskim vojnim zvaničnicima.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, Rusija je 2021. godine, prije rata, proizvela oko 40 svojih glavnih borbenih tenkova, T-90M. Sada ih proizvodi gotovo 300 godišnje. Visoki finski vojni zvaničnik ističe da se gotovo nijedan od njih ne šalje na ukrajinsko ratište, već ostaje na ruskom tlu za kasniju upotrebu. Takođe, očekuje se da će proizvodnja topova i municije ove godine porasti za oko 20 posto, a kvalitet i proizvodnja dronova značajno su se povećali.
“Ruska vojska se obnavlja i raste brže nego što je većina analitičara očekivala”, rekao je general Christopher Cavoli, komandant američkih snaga u Evropi, ovog mjeseca pred senatskim odborom. “Zapravo, ruska vojska, koja je podnijela najveći teret borbi, danas je veća nego što je bila na početku rata”, upozorio je.
U izvještaju iz februara, danska obavještajna agencija upozorila je da bi Rusija mogla pokrenuti rat velikih razmjera u Evropi u roku od pet godina ako će NATO smatrati slabim. Zapadni vojni zvaničnici upozoravaju da bi prekid vatre u Ukrajini omogućio ruskoj vojsci da još više ubrza tempo.
U međuvremenu, neke zemlje NATO-a utvrđuju svoje granice protiv tenkova, kopaju rovove i postavljaju prepreke poznate kao ‘zmajevi zubi‘. Poljska i baltičke države – Estonija, Letonija i Litvanija – povukle su se iz međunarodnog ugovora o zabrani protivpješadijskih mina. Istu odluku donijela je i Finska. “Nemamo previše vremena”, upozorio je poljski ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz u jednom nedavnom intervjuu. “Moramo izgraditi snažan savez, snažan komandni sistem i dobro opremljene vojne snage”, objasnio je.
Zapadni zvaničnici takođe ukazuju na tajne operacije za koje se vjeruje da ih je Rusija izvršila u Evropi posljednjih godina kao dokaz odlučnosti Moskve da destabilizuje Zapad i osveti se za njegovu podršku Ukrajini. Vjeruje se da ruska vojna obavještajna služba stoji iza planova za postavljanje zapaljivih naprava u avione DHL-a i za ubistvo glavnog izvršnog direktora njemačkog odbrambenog diva Rheinmetall. Jedan ecropski obavještajni zvaničnik upozorio je da bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju saveza upadom u neku manju NATO zemlju – poput Estonije – koja ima znatno rusko stanovništvo.
Ruska sposobnost da se suoči s NATO-om dijelom će zavisiti o njenoj sposobnosti da obnovi svoje snage nakon rata u Ukrajini, koji je iscrpio njen oficirski korpus, ali je pružio iskustvo u preciznoj paljbi. “Ako se pitate koliko brzo bi ruska vojska mogla provesti ograničenu operaciju protiv baltičkih država, odgovor bi mogao biti – prilično brzo”, ističe Michael Kofman, viši saradnik u Programu za Rusiju i Evroaziju pri washingtonskom think tanku Carnegie. Baltički zvaničnici, dodaje, “razmatraju vremenski okvir od dvije do tri godine nakon rata. Ako je mjerilo rat velikih razmjera, vjerovatno s NATO-om, vremenski okvir bi mogao biti više sedam do deset godina, zavisno o scenariju”.
Vojna obnova
Vijekovima je ruska vojska činila jednu od velikih evropskih sila. Pobijedila je i Napoleona i Hitlera nakon što su se oba usudila da napadnu rusku teritoriju. Ulazak Sovjetskog Saveza u Drugi svjetski rat promijenio je smjer sukoba i postavio pozornicu za eru Hladnog rata koja je uslijedila.
Putin se oslanja na to vojno nasljeđe kako bi opravdao rat u Ukrajini i ruske napore da povrati uticaj u Europi, gdje su se njezini bivši saveznici, poput Ukrajine, okrenuli Zapadu. Čini se da Rusija računa da će vojno širenje duž granica NATO-a prisiliti Zapad da se ponovno sukobi s jačom Moskvom. “Rusija i Evropa moraće ponovno pokrenuti dijalog s jasnim razumijevanjem međusobnih sposobnosti, prihvaćajući činjenicu da smo neprijatelji”, kaže Vasilij Kašin, direktor Centra za opšte evropske i međunarodne studije na Visokoj školi ekonomije u Moskvi.
Kako bi koncentrisao svoje snage na Zapadu, Kremlj je prošle godine promijenio organizaciju snaga unutar zemlje, formirajući nove okruge povezane s odbranom svojih najvećih gradova, Moskve i Sankt Peterburga. U moskovskom vojnom okrugu Rusija integriše putne i željezničke rute koje koristi njena vojska s onima u susjednoj Bjelorusiji, najbližem savezniku Moskve koji je bio odskočna platforma za početak rata u Ukrajini.
Veći dio procesa povećanja ljudstva odvijaće se u Lenjingradskom okrugu, čiji su fokus Estonija, Letonija i Finska. Manje brigade će se gotovo utrostručiti i postati divizije od 10.000 vojnika, prema zapadnim vojnim i obavještajnim zvaničnicima. “Bez obzira na to koliko inovacija pokušavaju preduzeti na taktičkom ili operativnom nivou, za Ruse je bitna veličina”, ističe general Sami Nurmi, zamjenik načelnika Glavnog štaba Finske, odgovoran za strategiju. “Uvijek se (kod njih) sve svodi na broj”.
Rusija planira da izgradi nove kasarne i poligone za obuku te nadogradi arsenale i željezničke pruge kako bi se prilagodila rastućem broju vojnika u i oko Petrozavodska. Nova infrastruktura koja se gradi uključuje skladišne jedinice i smještaj za vojnike, rekao je Emil Kastehelmi iz finske Grupe Black Bird, koja se bavi analizom satelitskih snimaka ruskih vojnih lokacija. Nova željeznica postavlja se uz granice s Finskom i Norveškom, te južno od Sankt Peterburga do estonske granice. Postojeće pruge koje prolaze kroz regiju se proširuju. Finska pomno prati kuda bi te nove linije mogle ići.
“Duž rusko-finske granice postoji desetak tačaka gdje možete preći granicu s mehanizovanim snagama”, ukazuje Juha Kukkola sa Fakulteta za nacionalnu odbranu u Helsinkiju i stručnjak za rusku vojsku. “Ako uočite da grade nove željezničke kolosijeke ili obnavljaju stare, bilo bi dobro početi obraćati pažnju”. Kako bi dobili smještaj za više vojnika, rusko ministarstvo odbrane izjavilo je da obnavlja vojnu bolnicu iz 19. vijeka u Sankt Peterburgu.
Vojska postaje elita: “Neće imati problema s regrutacijom”
Posljednjih mjeseci Rusija ima nagli porast regrutovanja zbog izdašnih jednokratnih bonusa za potpisivanje ugovora na saveznom i regionalnom nivou. Isplate, u nekim slučajevima, mogu iznositi oko 20.000 dolara. “Ove jednokratne isplate znatno su porasle pa se sada radi o većim svotama od onoga što bi mnogi ljudi inače mogli zaraditi tokom cijele godine”, kaže Iikka Korhonen, direktor Instituta za zemlje u razvoju Banke Finske, koji prati rusku ekonomiju. SAD procjenjuju da se sada mjesečno u vojsku prijavljuje oko 30.000 Rusa, u odnosu na oko 25.000 njih prošlog ljeta. Neki istočnoevropski obavještajni zvaničnici kažu da se redovi sada popunjavaju s oko 40.000 vojnika mjesečno.
Dodatno ljudstvo omogućilo je vojsci rotaciju novih snaga u Ukrajini i izvan nje te izgradnju novih jedinica obučenih i smještenih u Rusiji, prema nekim procjenama evropskih obavještajnih službi. Kako bi pomogle u regrutaciji, savezna i regionalne vlade povećale su beneficije za veterane i njihove porodice te pozvale vojnike da se angažuju u trci za mjesto u gradskim savjetima i ruskom parlamentu.
“Ono što vidimo jeste da vojska postaje nova vrsta elite”, upozorava Daivis Petraitis, stručnjak za Rusiju na Baltičkom odbrambenom koledžu u Estoniji. “Neće imati problema s regrutacijom”, dodaje.
Rusija prilagođava svoje planove ponovnog naoružavanja kako bi zadovoljila potrebe novih snaga koje će biti stacionirane uz njenu granicu s NATO zemljama. Te će jedinice dobiti većinu nove opreme, dok je istovremeno većina onoga što se šalje na front u Ukrajini staro i obnovljeno oružje iz sovjetskog doba. “Vrlo rijetko se u posljednje vrijeme primjećuju ili uništavaju novoizgrađena vozila”, kaže Dara Massicot, viša saradnica u Programu Rusija i Evroazija u Fondaciji Carnegie, autorica izvještaja o obnovi ruske vojske.
Kasnije ove godine očekuje se da će Rusija demonstrirati svoje prve korake u tom procesu u svojim godišnjim strateškim vojnim vježbama. Ove godine očekuje se da će se u vježbama pod imenom Zapad uvježbavati snage u ruskim regijama koje graniče sa zemljama članicama NATO-a. Vojni zvaničnici na istočnom krilu NATO-a očekuju manevre namijenjene odvraćanju Evrope od zaoštravanja tenzija s Rusijom. Bez obzira na situaciju s pregovorima o prekidu vatre u Ukrajini, kažu, Kremlj želi da ih Evropa shvati ozbiljno.
“Ako pogledate rusku vojnu istoriju od Petra Velikog do danas, mogu razumjeti zašto misle da zaslužuju svoje mjesto za stolom”, kaže Kukkola. “Bili su u Parizu nakon što su pobijedili Napoleona, bili su u Berlinu nakon što su pobijedili naciste… Ne slažem se s tim, ali razumijem zašto žele da promijene evropsku bezbjednosnu arhitekturu i koriste svoju vojnu moć kako bi to ostvarili”, zaključio je on za Wall Street Journal.
Oznake: Rusija
