Zovko: BiH mora biti federalizovana i decentralizovana, Marfi je prošlost
Foto: RTV HB
Zastupnica u Evropskom parlamentu, Željana Zovko, u razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne ocijenila je kako Evropska unija dobro poznaje stanje u Bosni i Hercegovini, ali i upozorila da se međunarodni predstavnici, a posebno britanska diplomatija, ne bi smjeli miješati u političke dogovore koji pripadaju izabranim domaćim akterima. Rekla je i da je Bosni i Hercegovini potrebna federalizacija i decentralizacija.
Posebno se osvrnula na ulogu ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića, navodeći da pokušava izbjegavati odgovornost za aktuelnu krizu, te poručila kako je jedini izlaz iz političkog zastoja u dogovoru unutar koalicije koja je i formirala vlast.
Na Odboru Evropskog parlamenta za spoljne poslove (AFET) Zovko je upozorila evropsku komesarku za proširenje Martu Kos da se počne baviti krizom u Bosni i Hercegovini. Referirajući se na pitanje da li je Brisel uopšte upoznat s onim što se događa u BiH, Zovko je odgovorila potvrdno istaknaši i da je Delegacija EU u BiH počela da radi svoj posao.
“Obilaze čitavu Bosnu i Hercegovinu i pripremaju, koliko vidim, i odgovor Evropske unije na ovu aktuelnu krizu. Martu Kos sam upozorila da direktno i kao komesarka treba da ode i razgovara sa svima onima koji su uključeni u krizu kako bi omogućila dijalog i izlazak iz ove aktualne krize”, rekla je Zovko podsjetivši da je i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta bio u posjeti Bosni i Hercegovini.
Zovko dodaje i da je Košta bio izuzetno zadovoljan s pojašnjenima i upoznavanjem o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH od strane predsjedateljice Savjeta ministara BiH, Borjane Krišto.
“Konaković gurnuo BiH u avanturu”
Zovko je nedavno, u jednom od svojih istupa, prozvala i ministra spoljnih poslova Elmedina Konakovića, za kojeg je, između ostalog, kazala da traži pomoć od neizabranog visokog predstavnika u rješavanju aktuelne krize u Bosni i Hercegovini. On joj je odgovorio da su joj odgovarale Šmitove odluke, naročito one koje je donio u izbornoj noći 2022. godine.
Zovko je podsjetila da je Kristijan Šmit, učestvovao na saslušanju pred Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta (AFET), a potom se osvrnula i na Konakovića.
“Ono što sam rekla za predsjednika stranke Narod i pravda, koji u ovom trenutku vrši dužnost ministra spoljnih poslova, je upozorenje da ne obmanjuje javnost i da ne može tražiti da neko ko nije izabran, misleći na činjenicu da on nije biran od naroda, da učestvuje u političkim pregovorima”, rekla je Zovko pojasnivši da Šmita i te kako priznaje kao visokog predstavnika i s njim ima kontinuiran dijalog, kao i da je s njim razgovarala i na saslušanju na AFET-u.
Međutim, posebno je naglasila da OHR nije institucija kojoj se treba obratiti niti treba obmanjivati javnost u tome ko može donijeti koalicijski sporazum s kojim se mogu mijenjati ministri.
– Znači gospodin Konaković vrlo dobro zna na što se odnosi je li neko biran ili nije biran, istakla je Zovko.
Zovko je posebno naglasila i to da ne mogu ambasadori niti međunarodni službenici raditi posao za koji su birani političari u Bosni i Hercegovini kao i predsjednici stranaka koji o tome treba da odlučuju.
Kaže i da Konaković vrlo dobro zna na šta je ona mislila.
“To se apsolutno nije odnosilo na to priznajem li ja gospodina Šmita ili ne priznajem kao visokog predstavnika. Ja ga i te kako poštujem i on je i član CSU-a i u stvari Evropske narodne stranke. Ja sam potpredsjednica kluba poslanika Evropske narodne stranke, ali on nije osoba na koju se može referirati neko koje je gurnuo zemlju u ovu avanturu kao što sam mu i rekla. Znači, gospodin Konaković je gurnuo samu koaliciju, samu državu BiH u trenutku kada su trebali otpočeti pregovore u jednu političku avanturu i sada traži način kako izaći iz nje. Jedini način ide preko političkih dogovora onih koji su koaliciju i napravili Znači, to nije adresa na koju se treba obraćati”, istakla je Zovko.
Poluovisni položaj odgovora samo onima koji žive od krize
Voditelj misije EU u BiH, gospodin Luiđi Soreka, prije nekoliko dana je izjavio kako je postupno ukidanje međunarodne supervizije nužno na evropskom putu BiH.
Zovko smatra da je ukidanje OHR-a bilo oduvijek ključ i prvi i osnovni uslov za prelazak u briselsku fazu, odnosno za stvarno počinjanje pregovora s EU jer BiH, kako kaže Zovko, ne može misliti da će ozbiljno moći i pregovarati i ići ka tom evropskom putu ako je i dalje u tom polusuverenom položaju.
– Ja vrlo dobro znam i kao veleposlanica BiH i u moje vrijeme je to bio jedan od glavnih uslova kako bi BiH bila shvaćena ozbiljno i od strane evropskih zvaničnika i Komisije koji rade na tom putu i pomažu zemljama. Onima koji učestvuju u ispunjavanju Acquisa i koji znaju koliko je teško u ovim trenucima objasniti bilo šta u BiH političarima koji su bili u stanju blokirati plan rasta od milijardu evra za zemlju koja je mogla sve te novce iskoristiti kako bi se gradilo, kako bi se putevi završavali, kako bi se jačala i administracija, otvarala nova radna mjesta. Mislim da je neobjašnjiva ta sama činjenica da u medijima ne vidimo ni optužbe niti pronalaženje krivca koji smatra da vlastima u BiH taj novac ne treba, da im ne treba EU, da im je ustvari taj polu ovisni položaj bitniji od svega, kazala je Zovko dodavši da takva situacija odgovara samo onima koji iznajmljuju stanove dužnosnicima međunarodne zajednice u BiH te onima koji žive od produciranja krize.
Britanska spoljna politika nema šta da traži na evropskom putu BiH
Zovko je rekla da Brisel, odnosno EU, dobro poznaje situaciju u BiH. Međutim, neki analitičari smatraju, naročito nakon posjete ministra spoljnih poslova Velike Britanije BiH i sastankom s “dvije trojke”, onom koja dolazi iz Federacije BiH te onom iz Republike Srpske, da zapravo Britanci sada preuzimaju ključnu ulogu, onu koju su imale SAD u BiH posljednjih godina.
Na ovu tvrdnju Zovko se referirala napomenuvši da britanska spoljna politika nema šta da radi s evropskim putem BiH.
“Mi s Ujedinjenim Kraljevstvom imamo otvorena pitanja koja trebamo rješavati i koja rješavamo kao Evropska unija. Ja sam i na saslušanju u vezi s odnosima Ujedinjenog Kraljevstva s EU i naglasila pitanje zabrinutosti zbog čega se ministar spoljnih poslova Velike Britanije miješa u koalicijske pregovore i šalje zbunjujuće poruke. Velika Britanija je prije svega trebalo da potpiše bezbjednosni okvir s kojom bi sarađivala s Evropskom unijom o ovakvim stvarima; razmjenu obavještajnih podataka i saradnju u spoljnopolitičkim odnosima. Mi imamo s njima i neriješeno pitanje kvota i ulova ribe. Imamo još uvijek probleme s trgovinom”, kazala je Zovko te istakla da nije njihovo da se miješaju ni u kakve koalicije.
Smatra da Britanci ovdje sebi traže neki prostor pošto još uvijek djeluju u okviru Savjeta za implementaciju mira (PIK).
“Zbog toga iznad svega govorim i tražim da se evropska administracija snažnije angažuje i da im kaže i pošalje poruku da im nije tu mjesto, jer je to prije svega pitanje za predstavnike EU koji imaju zemlju kandidatkinju s kojom trebaju što snažnije razgovarati, kako izaći iz ove aktuelne krize i kako što prije BiH da ide ka Evropskoj uniji”, istakla je Zovko.
Marfi je prošlost, BiH mora biti federalizovana i decentralizovana
Bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, pisao je autorski tekst za jedan medij u našoj zemlji. Između ostaloga je poručio da je federalizacija trojanski konj za treći entitet.
Zovko je rekla da je vidjela taj članak.
– Gospodin Marfi je prošlost. Ja idem u Dejton kao predstavnica Evropskog parlamenta i biću u službenom programu samog skupa (povodom 30 godina potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma). On će biti u nekim forumima koji su organizacijski potpomognuti od strane dijaspore. Politika koju on zagovarao u BiH je politika Bajdenove administracije. Mi vidimo da je u SAD došla nova administracija koja je protiv centralizma Vašingtona bila, i protiv intervencija u drugim zemljama koje je često znala raditi Bajdenova administracija, uključujući gospodina Marfija. To je jedan pristup potpuno suprotan onome što gospodin Tramp i njegova administracija želi. Mi želimo poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali prije svega evropsku Bosnu i Hercegovinu s evropskim principima koje prepoznaju Evropski parlament, a to je federalizam koji će svim zajednicama i svim građanima ponuditi pravi način suživota i da se svi ostvare na onaj način na koji i trebaju, istaknula je Zovko.
Zovko je dodala da Bosna i Hercegovina mora biti decentralizovana i federalizovana gdje će svaka opština, svaki grad, i svaki čovjek, i svaka zajednica imati interesa da tu zemlju učini što prosperitetnijom i bogatijom.
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
