Starmer potpisao tri sporazuma sa EU, pristalice Bregzita ogorčene
Lideri Velike Britanije i Europske unije održali su danas u Londonu prvi bilateralni samit otkako je Britanija napustila EU, označivši početak nove faze u međusobnim odnosima. Susret je rezultovao sporazumima koji bi trebali pokazati, prije svega SAD i Rusiji, da je Evropa jedinstvena i sarađuje u pitanjima od najveće važnosti. A to su odbrana, bezbjednost i trgovina.
– Ovo je istorijski trenutak i uspjeh. Okrećemo novu stranicu, novo poglavlje u našem jedinstvenom odnosu, poručila je šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, zahvalivši pritom britanskoj vladi.
António Costa, predsjednik Evropskog savjeta, rekao je da su EU i UK ‘susjedi, saveznici, partneri i prijatelji‘.
– Mi smo pružaoci globalne stabilnosti i globalnog poretka temeljenog na pravilima. Moramo izvršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina sankcijama, izjavio je Costa. Ali, čelnici ostaju uzdržani po pitanju daljnje integracije bloka s Britanijom.
Najvažniji rezultat samita je sporazum koji omogućava britanskim kompanijama učešće u SAFE-u, novoj odbrambenoj inicijativi EU koja je vrijedna 150 milijardi evra. Time UK dobija pristup zajedničkim konkursima EU i povoljnim kreditima za modernizaciju naoružanja. Iako nije pravno obvezujući, sporazum predstavlja temelj buduće bezbjednosne saradnje, a vlada Kira Starmera opisala ga je kao ‘ambiciozan plan za zajednički odgovor na bezbjednosne prijetnje‘.
Snažan odgovor opozicije
Međutim, dogovor je naišao na snažan otpor britanskih opozicionih stranaka, naročito desne Reform UK koja smatra da je NATO dovoljan i da dodatni odbrambeni savez s EU nije potreban. Polemike su se vodile i unutar EU, naročito s Francuskom koja je pokušala ograničiti pristup odbrambenim ugovorima samo na kompanije iz zemalja članica (što bi isključilo UK, Kanadu i SAD) kako bi osigurala više ugovora, odnosno više novca za vlastitu industriju. Pariz je takođe predložio da se udio britanskih firmi u SAFE fondu ograniči na 15 posto. Uprkos tome, Njemačka, Italija, Holandija i baltičke zemlje podržale su otvoreniji model saradnje.
Kao dio šireg paketa, UK i EU dogovorili su 12-godišnji režim prema kojem će evropski ribarski brodovi imati pristup britanskim vodama do 2038. godine. Taj je ustupak izazvao burne reakcije u britanskoj javnosti. Dok su vladajući naglasili da je zauzvrat postignut dogovor o smanjenju kontrola izvoza hrane u EU, opozicija je reagovala oštro. Premijeru Kiru Starmeru okupljeni su tokom dolaska u Lancaster House uzvikivali: ‘Jeste li rasprodali našu ribu?‘
Torijevci su sporazum nazvali ‘izdajom ribarskih zajednica‘, Reform UK ga je ocijenio kao ‘kraj britanske ribarske industrije‘, dok su škotski konzervativci upozorili da će sporazum ‘propasti poput olovnog balona‘ na obali Škotske. Iako ribarstvo čini samo 0,4 posto britanskog BDP-a, ono ostaje simbol nacionalnog suvereniteta, naročito nakon Brexita.
Sporazum uključuje i jačanje strateškog dijaloga između Londona i Brisela o ključnim geopolitičkim pitanjima, poput rata u Ukrajini. Britanske trupe moći će učestvovati u mirovnim i odbrambenim misijama EU, a obe strane dogovorile su podsticanje veće vojne mobilnosti unutar kontinenta. Potpisana su ukupno tri dokumenta: odbrambeni sporazum, zajednička izjava o globalnim izazovima te tekst o ‘zajedničkom razumijevanju‘, kojim se otvara put za daljnje sporazume, uključujući sporazume o mobilnosti mladih te za olakšavanje trgovine prehrambenim proizvodima.
Program mobilnosti mladih omogućiće mladima iz UK i EU da ponovno lakše putuju i privremeno rade na teritoriji druge strane. Britanska vlada istakla je da će taj program biti ‘ograničen i vremenski definisan‘, po uzoru na sporazume koje UK već ima s Australijom i Novim Zelandom.
London i Brisel naposljetku su dogovorili održavanje redovnih godišnjih samita kako bi pratili provođenje dogovora i otvarali nova područja saradnje, prenosi jutarnji.hr.
Oznake: Velika Britanija
