Svijet 29.05.2025.

Bijes u Bijeloj kući: Izveli ste državni udar

ČITANJE: 6 minuta

Američki Sud za međunarodnu trgovinu zadao je snažan udarac predsjedniku Donaldu Trampu.

Presudom objavljenom u srijedu naveče, vijeće od troje sudaca američkog Suda za međunarodnu trgovinu (US Court of International Trade) odlučilo je kako je Trampova administracija pogrešno primijenila zakon iz 1977. uvodeći svoje takozvane „carine za Dan oslobođenja“ („Liberation Day“ tariffs) na desetke zemalja. Presuda se proširila i na ranije nametnute carine prema Kanadi, Meksiku i Kini, koje su uvedene zbog pitanja sigurnosti američkih granica i krijumčarenja fentanila.

Sud je tako zaključio da su Trampove izvršne naredbe “protivzakonite”, te da su “naredbe o globalnim i odmazdnim carinama prekoračile ovlasti koje je predsjedniku dao zakon”.

Prema Ustavu SAD-a, Kongres ima ovlasti za određivanje carinskih politika, međutim Tramp je pokušao koristiti Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima pozivajući se na “neobičnu i vanrednu prijetnju” američkoj ekonomiji i sigurnosti, elaboriali su suci, sažeo je mišljenje sudaca Financial Times.

“Sud ne može, iz političkih razloga, dozvoliti predsjedniku da radi nešto što mu zakon ne dopušta”, poručila je sutkinja tokom rasprave.

Presudu su potaknule dvije tužbe; jedna od strane malih preduzetnika, uključujući uvoznika vina VOS Selections, i druga od 12 saveznih država predvođenih Oregonom, koje su tvrdile da će carine povećati troškove javne nabave.

Trampova administracija odmah je najavila žalbu, čime će sudbina carina biti predana apelacijskom.

Žalba će biti upućena Saveznom prizivnom sudu za saveznu oblast (U.S. Court of Appeals for the Federal Circuit), nadležnom upravo za žalbe vezane uz trgovinska pitanja i carine u SAD-u. Taj sud neće održavati novo suđenje niti će saslušavati nove svjedoke. Umjesto toga, razmatraće jesu li suci nižeg suda pravilno primijenili zakon u svojoj presudi. Nakon toga moguća je i žalba Vrhovnom sudu SAD-a.

Još uvijek nije jasno koliko brzo će ova odluka stupiti na snagu, s obzirom na to da je sud administraciji dao 10 dana za administrativne poteze potrebne za uklanjanje carina. Ako odluka opstane, već za nekoliko dana mogla bi eliminisati nove američke carine od 30 posto na kineski uvoz, carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika, kao i carine od 10 posto na većinu ostale robe koja ulazi u SAD.

Presuda se dakle odnosi na carine uvedene 2. aprila, a uključuju osnovne carinu od 10 odsto te dodatne takozvane recipročke prihode. Time ova odluka ne utiče na Trampove carine na veliki broj proizvoda iz Kine uvedene tokom prvog mandata, kao ni na sektorske carine koje su već uvedene na čelik i druge proizvode drugačijeg pravnog temelja.

“Ovo je državni udar”

Bijela kuća oštro je kritikovala presudu, poručivši da “nije na neizabranim sucima da odlučuju kako se nositi s nacionalnom krizom”. Savjetnik Bijele kuće Stephen Miller nazvao je presudu “pravosudnim državnim udarom”.

„Nerecipročni tretman SAD-a od strane stranih država doveo je do ogromnih trgovinskih deficita. Ti deficiti uzrokovali su nacionalnu krizu koja je uništila američke zajednice, ostavila radnike bez posla i oslabila našu obrambenu industriju. Sud nije osporio te činjenice,“ rekao je portparol Bijele kuće Kush Desai, te dodao kako je odluku donio „neizabrani sudac“ koji nema pravo odlučivati o tome kako riješiti pitanje nacionalne sigurnosti. Portparol Desai nije mislio na nekog konkretnog suca, već je uopšteno kritikovao sudsku odluku i sistem sugerišući kako odluka o državnoj politici nije donesena od strane dužnosnika izabranih od američkog naroda.

Bijela kuća pokušava prikazati sudsku odluku kao prekoračenje ovlasti od strane sudaca, tvrdeći kako bi određivanje i provedba mjera koje se tiču nacionalne sigurnosti trebale ostati isključivo u domenu predsjedničke vlasti, bez sudske intervencije.

Stručnjaci za američki Bloomberg tvrde kako Tramp ima druge pravne opcije za uvođenje ciljanih carina, ali nijedna nije toliko široka kao Međunarodni zakon o ekonomskim ovlastima u hitnim slučajevima (IEEPA) na koji se do sada pozivao, a koji mu je sud osporio. Trampova administracija će vjerovatno intenzivirati korištenje drugih pravnih alata (Section 232, Section 301, specifične trgovinske sankcije) kako bi nastavila provoditi trgovinsku politiku s carinama koje želi uvesti. Dakle, ova presuda znači da Tramp gubi jedan široki pravni alat (IEEPA), ali mu ostaju drugi, specifičniji alati koje može koristiti, ali s nešto manje fleksibilnosti i širine djelovanja nego što mu je omogućavao spomenuti zakon.

Upitni trgovinski sporazumi

Podsjetimo, Tramp je nedavno pristao odgoditi carine od 50 odsto na proizvode iz EU nakon razgovora s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, te je postigao dogovor s Kinom o privremenom snižavanju carina.Međutim,  sudska odluka je dovela u pitanje i trgovinski dogovor koji je Tramp početkom maja sklopio s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji je uključivao nametanje američke carine od 10 odsto na britansku robu, a što će biti poništeno ako presuda ostane na snazi.

Glavni američki trgovinski partneri poput Kine, Evropske unije, Indije i Japana sada će morati odlučiti hoće li nastaviti s pokušajima dogovaranja sporazuma ili usporiti pregovore smatrajući da imaju jaču poziciju.

Japanski glavni sekretar kabineta Yoshimasa Hayashi izjavio je u četvrtak u Tokiju da će vlada „pomno proučiti sadržaj odluke i njene posljedice, te adekvatno reagovati.“ Australski ministar trgovine Don Farrell istakao je da će vlada nastaviti aktivno zagovarati ukidanje carina koje smatra „neopravdanima.“

„Ne vidim zašto bi iko pregovarao o carinama koje su sada proglašene nezakonitima,“ zaključila je u razgovoru za Bloomberg Jennifer Hillman, profesorica prava na Univerzitetu Georgetown i bivša sutkinja Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Još više neizvjesnosti za poslovni svijet

Berze su promptno pozitivno reagovale. S&P 500 futures skočili su za 1,5 odsto, dok je američki dolar ojačao za 0,3 odsto u odnosu na košaricu svjetskih valuta. Nadalje, evropski Euro Stoxx 50 porastao je za 0,5 odsto, a japanski Nikkei 225 čak za 1,8 odsto. Presuda je izazvala novu neizvjesnost među američkim poduzećima, pogotovo među uvoznicima robe koja se trenutno nalazi na moru. Deborah Elms, stručnjakinja za trgovinu iz Zaklade Hinrich, rekla je kako ostaje nejasno hoće li preduzetnici koji su već platili carine imati pravo na povrat novca, pogotovo s obzirom na neposrednu žalbu administracije.

Robert Khachatryan, direktor logističke firme Freight Right Global Logistics iz Kalifornije, naveo je da njegova firma upravo sada ima brodove pune proizvoda iz Kine, poput igračaka i robota, te da je trenutno vrlo nejasno hoće li te pošiljke biti carinjene.

„Pokušavamo odgovoriti na pitanja naših klijenata, all nemamo dovoljno informacija,“ zaključio je, prenosi Jutarnji.hr.

Oznake: Donald Tramp