Šta kaže struka: Kada ugriz krpelja postaje razlog za brigu i koji krpelji napadaju kod nas?
S dolaskom toplijih proljetnih i ljetnih dana, sve veći broj građana boravi u prirodi – na izletima, u šumama, parkovima i dvorištima. Iako nam priroda pruža mnogobrojne zdravstvene koristi, jedan tihi, ali potencijalno opasan neprijatelj vreba iz visoke trave i žbunja – krpelji.
Stručnjaci upozoravaju da su upravo u ovo doba godine krpelji najaktivniji, te da je potrebna dodatna pažnja prilikom boravka na otvorenom. Iako svaki njihov ugriz ne znači nužno i bolest, postoji niz mjera koje je preporučljivo preduzeti.
Zdravstvene ustanove bilježe uobičajen broj pacijenata za ovo doba godine
Iz JZU „Dom zdravlja“ Banja Luka za Banjaluka.net kažu da broj pacijenata koji se javljaju zbog ugriza krpelja trenutno odgovara sezonskim očekivanjima, ali upozoravaju na potrebu informisanosti.
„Svaki boravak u šumi, posebno među niskim rastinjem, nosi potencijalni rizik od kontakta s krpeljima. Međutim, ne treba paničiti – većina krpelja ne nosi uzročnike zaraznih bolesti“, navode iz Doma zdravlja.
Dodaju da se krpelj najčešće ne ugnijezdi odmah.
„Satima može lutati po koži dok ne pronađe pogodno mjesto – pregibe, područje iza ušiju, pazuhe ili vlasište. Na mjestu ugriza može se javiti crvenilo i blaga oteklina, što je normalna iritacija na strane tvari koje krpelj izlučuje prilikom ugriza. To nije infekcija“, kažu oni.
Međutim, ako se kroz nekoliko dana jave simptomi poput povišene temperature, bolova u mišićima, glavobolje, mučnine, osipa – tada postoji sumnja na infekciju i preporučuje se hitno obratiti ljekaru.
„Manja je šansa da se zarazi (i oboli) ako se krpelj ukloni sa tijela u roku od 24 sata. Broj pacijenata koji se javljaju u ambulante porodične medicine zbog ugriza krpelja je uobičajen za ovo doba godine uzevši u obzir nešto toplije vrijeme i stoga češći boravak ljudi u prirodi“, izjavili su iz JZU „Dom zdravlja“ Banja Luka.
Stručnjak za zoologiju: Opasnost postoji, ali je možemo umanjiti
Ugrizom krpelja se najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
O ovoj temi razgovarali smo i s doc. dr Rajkom Roljićem sa Katedre za zoologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, koji naglašava da razloga za zabrinutost ima, ali ne i za paniku.
„U sezoni proljeće-ljeto, krpelji su izuzetno aktivni. Najčešći je Ixodes ricinus, koji je glavni prenosilac Lajmske bolesti kod ljudi. Zabilježeni su i slučajevi drugih bolesti poput krpeljnog meningoencefalitisa, tularemije i babezioze. Ipak, ne prenosi svaki ugriz infekciju. Rizik značajno opada ako se krpelj ukloni u prvih 24 sata nakon ugriza,“ objašnjava dr Roljić.
Napominje da se zaraženost krpelja ne može uočiti golim okom:
„Zaraženost se može utvrditi isključivo laboratorijski. Dakle, i ako vas krpelj ugrize, to ne znači da ste automatski zaraženi. Važno je pratiti simptome u narednim danima i obratiti pažnju na svaki znak promjene“, kazao je on.
Prevencija je ključ: Kako se zaštititi?
Dr Roljić naglašava da je najvažnija mjera zaštite – prevencija.
„Prvo i osnovno – prikladna odjeća. Dugi rukavi i nogavice, svijetle boje odjeće na kojoj se krpelj lakše uoči, izbjegavanje provlačenja kroz gusto rastinje. Preporučujem i korištenje repelenata na koži i odjeći, kao i impregnaciju opreme permetrinom. Po povratku iz prirode, obavezno pregledajte tijelo – naročito pregibe, vlasište i područja ispod odjeće“, savjetuje Roljić.
Osim toga, kaže i da se travnjaci oko kuća redovno kose, a dvorišta uređuju kako bi se smanjila pojava krpelja u urbanim područjima.
Šta učiniti ako vas ipak ugrize krpelj?
U slučaju ugriza, najvažnije je pravilno uklanjanje.
„Krpelja treba uhvatiti pincetom što bliže koži, bez cijeđenja ili uvrtanja. Laganim i ravnim pokretom izvući ga iz kože. Ako ostane dio krpelja, ne treba paničiti – najvažnije je ukloniti trup, dok se ostatak može kasnije odstraniti. Ukoliko niste sigurni, obratite se ljekaru,“ navode iz Doma zdravlja.
Za osobe koje često borave u prirodi, posebno u endemskim područjima, preporučuje se i vakcinacija protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
Krpelji nisu razlog da se odreknete prirode, ali jesu podsjetnik na potrebu za oprezom. Informisanost, pravilna zaštita i brzo djelovanje nakon ugriza značajno umanjuju rizik od infekcija. Kako kažu stručnjaci, najvažnija je svijest o mogućim opasnostima – i odgovorno ponašanje.
Piše: Neda Vukadin/Banjaluka.net
Oznake: krpelj
Donacija iz SAD-a stigla u Banjaluku: Studenti medicine dobili stotine stručnih knjiga
Vozaču iz Gradiške oduzet ”pežo”: Pijan učestvovao u nezgodi, za kazne duguje 3.140 KM
