Rusi osvojili jedno od najvećih nalazišta litijuma u Evropi
Foto: Screenshot/Ilustracija
Ruske snage preuzele su kontrolu nad područjem bogatim litijumom u blizini sela Ševčenko u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, svega tri kilometra od granice s Dnjepropetrovskom, piše Le Figaro.
Riječ je o zoni od oko 40 hektara koja sadrži jedno od najperspektivnijih nalazišta litijuma u Evropi – resursa koji se sve češće naziva “bijelim zlatom” zbog njegove ključne uloge u energetici i odbrani.
Naizgled neugledno i nevažno selo nalazi se desetak kilometara od Velike Novosilke, grada koji su ruske snage zauzele u januaru. Vrijednost tog područja leži upravo u nalazištima litijuma, jer se taj metal koristi u proizvodnji baterija za električna vozila, elektroniku, staklokeramiku, legure za vazduhoplovnu industriju i sisteme za čuvanje energije. Kako globalna potražnja za tim tehnologijama raste, litijum postaje sve važniji strateški resurs, piše Defence Blog.
Prema pisanju Le Figaroa, ovo je još jedan potez kojim Rusija učvršćuje kontrolu nad ukrajinskim mineralnim bogatstvom u trenutku kada velike sile vode trku za osiguranje pristupa litiju za proizvodnju baterija. Cijena litijuma 2022. godine dosegnula je vrhunac od više od 80.000 dolara po toni. Na današnji dan u Kini iznosi 8.500 dolara po toni – višestruko niže, ali i dalje ekonomski i strateški značajno.
Šira ruska strategija
Zauzimanjem ovog područja, Rusija ne samo da širi vojnu prisutnost na istoku Ukrajine, nego dolazi i do vrijednih resursa s dugoročnim privrednim i industrijskim potencijalom. Nalazište Ševčenko već je ranije bilo u fokusu stranih ulagača i ukrajinskih državnih tijela u sklopu planova za smanjenje zavisnosti o uvoznim sirovinama.
Analitičari smatraju da bi osvajanje nalazišta litijuma moglo biti dio šire ruske strategije kojom želi preuzeti kontrolu nad resursnim pravcima i oslabiti sposobnost Ukrajine da finansira obnovu svoje energetske i industrijske infrastrukture. Zauzimanje takvih lokacija dodatno pojačava zabrinutost oko budućeg pristupa rijetkim i strateškim mineralima u regiji.
Ukrajinsko ministarstvo energetike i zaštite životne sredine ranije je to područje označilo kao prioritet za domaće istraživanje i međunarodna ulaganja. Taj potencijal sada se nalazi na teritoriji pod ruskom okupacijom.
Ovo je udarac i Trampu
Osvajanje dolazi neposredno nakon što su Ukrajina i Sjedinjene Američke Države potpisale strateški sporazum o sigurnosti resursa. Sporazum, realizovan 1. maja, predviđa osnivanje Zajedničkog fonda za obnovu i partnerstvo u području ključnih minerala – inicijativu u kojoj Washington i Kijev učestvuju s ciljem ulaganja isključivo u projekte na ukrajinskoj teritoriji vezano uz rudarstvo, naftu, plin, infrastrukturu i preradu sirovina.
Dokument se odnosi na vađenje minerala, nafte i plina u Ukrajini. Ne obuhvata sigurnosne garancije za Kijev iako je Ukrajina na tome insistirala. Sporazum je potpisan nakon višesedmičnih tenzija između Kijeva i Washingtona, koje su kulminirale verbalnim sukobom predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnoj kancelariji krajem februara.
Litijumom bogato nalazište Ševčenko bilo je jedno od područja predviđenih za razvoj u sklopu tog fonda. Zauzimanjem ove teritorije Rusija ne samo da dodatno širi svoju prisutnost u Donbasu, nego i ozbiljno podriva planove SAD-a i predsjednika Donalda Trampa.
Koja mineralna bogatstva Ukrajina ima?
Karta ispod prikazuje strateške mineralne resurse širom Ukrajine, uključujući titanijum, cirkonij, grafit, rijetke zemlje (bogate mineralima i zemnim metalima) i litijum. Karta takođe označava teritoriju pod kontrolom Rusije, koji uključuje značajna mineralna nalazišta, pogotovo u istočnim dijelovima Ukrajine, poput Donjecka i Krima.
Na karti su označena područja u Ukrajini bogata ključnim mineralima. Žuta boja označava nalazišta titanijuma i cirkonijuma, ljubičasta grafit, zelena rijetke zemlje, a plava litijum. Ovi minerali su važni za nove tehnologije, industriju, elektroniku, baterije te u vazduhoplovnoj i automobilskoj industriji.
Rusija kontroliše teritorije u istočnim dijelovima Ukrajine, kao i Krim koji je anektiran 2014. godine. Te teritorije sadrže velika mineralna nalazišta, koja su od strateške važnosti za Rusiju.
Takođe, kada se gledaju postoci u količinama važnih sirovina, uključujući i ugljen te željezo, najveći upravo u istočnim dijelovima Ukrajine koja dobrrim dijelom zauzima ruska vojska.
Kritične sirovine
Ukrajinske vlasti procjenjuju da se oko 5% svjetskih “kritičnih sirovina” nalazi upravo u toj zemlji. Među njima je i oko 19 miliona tona rezervi grafita, zbog čega je, prema ukrajinskoj Državnoj geološkoj agenciji, Ukrajina “među pet vodećih zemalja” po zalihama ovog vrijednog minerala. Grafit je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila.
Osim toga, Ukrajina raspolaže trećinom svih evropskih ležišta litijuma, koji je takođe važan za proizvodnju suvremenih baterija. Prije ruske invazije Ukrajina je držala 7% globalne proizvodnje titana, laganog metala koji se koristi u gradnji svega, od aviona do elektrana. Nadalje, Ukrajina ima značajne rezerve rijetkih zemnih metala – grupe od 17 elemenata koji se koriste u proizvodnji oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih proizvoda ključnih za modernu tehnologiju.
Dio tih mineralnih ležišta zauzela je Rusija. Prema riječima ukrajinske ministrice privrede Julije Sviridenko, resursi vrijedni oko 350 milijardi dolara trenutno se nalaze na okupiranim teritorijima, prenosi Index.hr.
