Kako velike tehnološke kompanije planiraju da nahrane neumoljivu glad vještačke inteligencije za strujom

Američki tehnološki giganti gospodare digitalnim svijetom. Ipak, dok ulažu ogromne sume u vještačku inteligenciju (AI), njihove ambicije nailaze na ograničenja u fizičkom svijetu. Nedostatak čipova i opreme za centre za podatke, poput transformatora i prekidačkih uređaja, dovodi do vrtoglavih cijena i dugih čekanja. Još hitnije je pitanje pristupa energiji, dok se energetske kompanije bore da isprate zahtjeve Silikonske doline. Dana 24. jula predsjednik Donald Trump objavio je „plan djelovanja za AI“, u kojem stagnirajući energetski kapacitet Amerike opisuje kao prijetnju „AI dominaciji“ te zemlje.

Kako se veliki tehnološki igrači nose sa sve gorom energetskom krizom?

Potražnja naglo raste zahvaljujući sve ambicioznijim AI planovima hyperscalera—Alphabeta, Amazona, Microsofta i Mete—koji se oslanjaju na podatkovne centre za rad svojih servisa. Dana 23. jula Alphabet, vlasnik Googlea, najavio je da će za 2025. povećati kapitalne izdatke za 10 milijardi dolara, na ukupno 85 milijardi. Očekivani ukupni kapitalni izdaci ovih kompanija za ovu godinu tako dostižu 322 milijarde dolara, što je porast sa 125 milijardi prije četiri godine, jer se ulaže u veće i energetski zahtjevnije podatkovne centre. Mark Zuckerberg, šef Mete, nedavno je predstavio projekat Prometheus, kompleks takvih centara u Louisiani, površine gotovo kao Manhattan, piše Economist.

Nove ustanove troše više struje nego ikad. Jedan stalak servera s AI čipovima troši otprilike deset puta više energije nego njegov ne-AI pandan od prije nekoliko godina. Studija Lawrence Berkeley Nacionalne laboratorije pokazala je da su američki podatkovni centri 2023. godine potrošili 176 teravat-sati (TWh) električne energije. Procjenjuje se da će do 2028. ta potrošnja porasti na 325 do 580 TWh, odnosno 7–12% ukupne potrošnje električne energije u Americi, a hyperscaleri će biti odgovorni za oko polovinu toga.

Rastući izazovi i prostorna ograničenja

Situaciju dodatno komplikuju promjenjivi zahtjevi AI-ja. Većina računarske moći trenutno se koristi za treniranje AI modela. Kako se tehnologija sve više primjenjuje, sve će se više koristiti za tzv. inferenciju, kada AI sistem odgovara na upite. Kako bi se ubrzali odgovori, mnogi iz industrije smatraju da centri za inferenciju moraju biti bliže korisnicima. Međutim, dostupna zemlja i energija još su teži za pronaći u blizini gradova.

Suočeni s nestašicom energije, američki tehnološki giganti okreću se „manje idealnim lokacijama“, kaže bivši izvršni direktor jedne takve firme. Mnoge poželjne lokacije poput Sjeverne Virginije, koje nude povoljne poreske režime i blizinu optičkih kablova visokog kapaciteta, već su pretrpane podatkovnim centrima. Čak i nove destinacije, poput Hillsboroa u Oregonu i Columbusa u Ohaju, već postaju „zagušene“, objašnjava Pat Lynch iz firme CBRE. Slobodnih kapaciteta je skoro pa nestalo, a centri čiji je završetak planiran za 2028. godinu već su potpuno rezervisani.

Partnerstva i nove strategije

Jedna od strategija jeste udruživanje sa manjim konkurentima. U junu je Google objavio da će iznajmljivati kapacitete od firme CoreWeave, AI cloud provajdera koji je već potpisao sličan petogodišnji ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s Microsoftom. Dio kapaciteta ovih tzv. „neo-cloud“ kompanija dolazi od prenamjene objekata koji su ranije služili za rudarenje kriptovaluta.

Tehnološke firme takođe tragaju za novim izvorima energije. Amazon Web Services planirao je kupiti i razviti nuklearni podatkovni centar od kompanije Talen Energy, proizvođača električne energije. Regulatori su blokirali taj posao zbog zabrinutosti da bi lokalno stanovništvo moglo plaćati veće račune za struju. Google je 15. jula objavio trogodišnji ugovor vrijedan 3 milijarde dolara za hidroenergiju iz brane u Pennsylvaniji. Hyperscaleri sve više učestvuju i u direktnom razvoju energetskih projekata—ne samo kroz ugovore sa energetskim firmama, već i izgradnjom vlastitih kapaciteta za proizvodnju struje uz same centre, kako bi smanjili oslanjanje na mrežu.

Prema istraživanju kompanije Bloom Energy, direktora energetskih sistema u podatkovnim centrima, očekuje se da će do 2030. godine 27% objekata imati sopstvenu proizvodnju energije, dok je prošle godine taj broj bio samo 1%. Google je u decembru potpisao ugovor vrijedan 20 milijardi dolara s firmom Intersect Power za izgradnju podatkovnog centra i solarne farme sa baterijskim skladištenjem. Dio energije za Metin Prometheus projekat doći će iz prirodnog gasa izvađenog na samoj lokaciji.

Eksperimenti i fleksibilnost

Očajni za energijom, hyperscaleri podstiču razvoj novih oblika proizvodnje. Google je potpisao ugovor sa firmom Kairos Power, startupom koji razvija male modularne reaktore (SMR), za isporuku nuklearne energije od 2030. godine. Amazon je investirao u X-energy, još jedan SMR startup. Google i Meta sklopili su ugovore za dobijanje geotermalne energije, dok Microsoft istražuje upotrebu vodoničnih gorivnih ćelija kao rezervnog napajanja za podatkovne centre.

Fleksibilniji energetski sistem takođe je dio rješenja. Tyler Norris sa Univerziteta Duke kaže da su električni sistemi dizajnirani za ekstremne uslove potrošnje. Na primjer, vruće i sunčano jutro u Texasu izaziva naglo paljenje klima-uređaja. Ako podatkovni centri pristanu da ne koriste struju sa mreže tokom vršnih sati, već se oslanjaju na baterije ili sopstvene generatore, to može omogućiti većem broju objekata da se priključe bez preopterećenja mreže.

Operatori podatkovnih centara koji primijene ovakve mjere mogu dobiti prioritet pri priključenju na mrežu. xAI, firma Elona Muska, učestvovala je u programu fleksibilnosti za svoj centar u Memphisu. Firma za istraživanje tržišta SemiAnalysis tvrdi da im je to omogućilo brži pristup električnoj energiji. Tehnološki giganti doprinose i na druge načine—Google je sklopio partnerstvo sa firmom ctc Global, proizvođačem kablova, kako bi pomogao energetskim kompanijama i saveznim državama u modernizaciji prenosa električne energije.

Globalna ekspanzija

Konačna strategija je širenje u inostranstvo. Kapacitet podatkovnih centara drastično raste u zemljama Persijskog zaliva, gdje razvoj finansiraju državni investicioni fondovi. Španija je, zahvaljujući obilju sunčeve energije, takođe popularna destinacija. Malezija je do nedavno bila azijsko središte za podatkovne centre, djelimično zbog jeftine energije, ali nova taksa na centre koja je stupila na snagu 1. jula mogla bi obeshrabriti hyperscalere.

Odabir prave lokacije je presudan. Gradnja velikih podatkovnih centara može naići na probleme. „Projekat Stargate“, koji vode OpenAI i japanski tehnološki gigant SoftBank, navodno je naišao na prepreke zbog nesuglasica oko energetskih provajdera i izbora lokacije. Peter Freed, bivši izvršni direktor u Meti, a sada konsultant, upozorava da gradnja visoko specijalizovanih centara za treniranje modela usred ničega može biti loša ideja. „Bojim se rizika od napuštenih sredstava“, kaže on. A kako niko ne zna kolika će stvarna potražnja za AI-jem biti u naredne dvije godine, čak ni najnapredniji AI model ne bi mogao dati siguran odgovor.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno