Izvanredan uspon “greenhushinga”
Foto: Pixabay
Čitajući naslove, lako je zaključiti da se veliki biznis povukao iz borbe protiv klimatskih promjena. U protekle dvije sedmice BP, naftni div, prodao je svoj američki biznis s kopnenim vjetroelektranama; Jaguar Land Rover, proizvođač automobila, navodno je odgodio lansiranje novog električnog Range Rovera; a HSBC, banka, napustila je Net-Zero Banking Alliance (NZBA), grupu posvećenu zelenijem kreditiranju. Ali, ti naslovi predstavljaju samo dio slike. Sve u svemu, kompanije tiho napreduju ka ispunjenju svojih klimatskih ciljeva, piše Economist.
Razmotrite izvještaj koji je u martu objavio PwC, revizorska kuća. On je pokazao da je od oko 4.000 firmi koje su prošle godine CDP-u, neprofitnoj organizaciji, prijavile klimatske obaveze, samo 16% ublažilo svoje ciljeve, dok ih je 47% ostalo pri njima, a 37% postalo ambicioznije. Analiza je takođe pokazala da je 67% kompanija s ciljevima na dobrom putu da ih i ostvari, što je tri postotna poena više nego 2023. godine. Prije se firmama zamjeralo “greenwashing” – davanje besmislenih obećanja bez stvarne akcije. Danas se čini da prelaze na “greenhushing” – provode dekarbonizaciju bez velike buke. Takođe poboljšavaju preciznost svojih ciljeva. Neke odustaju od neučinkovitih kompenzacija emisija kako bi tvrdile da su klimatski neutralne, kaže Thomas Day iz NewClimate Institutea, istraživačkog centra. Među njima su Microsoft, Google i easyJet. Analiza podataka Science Based Targets initiative (SBTi), neprofitne organizacije koja provjerava klimatske ciljeve, pokazuje da je udio firmi koje u svoje ciljeve uključuju “emisije opsega tri” (emisije iz lanca snabdijevanja i korištenja njihovih proizvoda) porastao s 28% u 2022. na 67% u 2024.
Ovo su ohrabrujuće vijesti jer, kad kompanije postave zelene ciljeve, dekarbonizacija obično slijedi. MSCI, pružatelj berzovnih indeksa, analizirao je oko 2.400 velikih i srednjih firmi iz svog globalnog indeksa. U posljednje tri godine one s klimatskim ciljevima smanjile su intenzitet emisija (emisije iz operacija i kupljene energije po dolaru prihoda) za 8%. Kod onih bez ciljeva taj pad je iznosio samo 3%.
Ipak, problemi ostaju. Jedan od njih je da sektori u kojima dolazi do nazadovanja imaju ključnu ulogu u usporavanju klimatskih promjena. To uključuje naftnu i plinsku industriju, koja teško pronalazi način da se profitabilno dekarbonizuje. Murray Auchincloss, direktor BP-a, ranije ove godine najavio je “fundamentalni reset” – povratak fosilnim gorivima i odmak od obnovljivih izvora. Dana 22. jula objavljeno je da su Shell, Enbridge i Aker BP, tri naftne firme, napustile savjetodavnu grupu SBTi-ja za definisanje “neto nule” za naftne kompanije. Navodno su otišle jer im je rečeno da postizanje neto nule podrazumijeva prestanak razvoja novih naftnih i plinskih polja.
Finansijske institucije takođe posrću. Osim HSBC-a, iz NZBA su izašle i velike američke banke poput Goldman Sachsa i Morgan Stanleya, kao i neke iz Japana i Kanade. Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu procjenjuje da napuštene članice čine dvije petine ukupne imovine te grupe. Slični problemi pogađaju i druge organizacije, poput Net Zero Asset Managers inicijative. Prošle godine Wells Fargo, još jedna banka, odustala je od svojih zelenih kreditnih planova, a u martu je švicarski UBS pomjerio klimatske ciljeve nakon preuzimanja Credit Suissea. Dodatni problem za finansijske institucije predstavlja politika, koja se mijenjala i prije nego što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću. U Americi su republikanski senatori sugerisali da bi pridruživanje zelenim savezima moglo kršiti antimonopolske zakone. Nakon Trumpove reizbora, pritisak je pojačan. U januaru je deset državnih tužilaca pisalo najvećim američkim finansijskim firmama, uključujući BlackRock i Goldman Sachs, prijeteći pravnim postupcima ako ne promijene svoje politike u vezi s klimom i raznolikošću.
Posljedica svega toga je da kompanije koje i dalje poduzimaju mjere dekarbonizacije postaju sve nevoljnije isticati te napore. Broj puta kada se klimatske promjene spominju tokom kvartalnih izvještaja firmi iz S&P 500 i Stoxx Europe 600 indeksa pao je sa 427 u prvom kvartalu 2022. na 246 u prva tri mjeseca ove godine.
Nesposobnost da se javno pohvale svojim ciljevima mogla bi neke firme navesti da se zapitaju vrijedi li ih uopšte postavljati. Već su razočarane kompanije koje su očekivale da će im zelene reference donijeti porast cijena dionica uslijed priliva novca u fondove održivih ulaganja.
Ipak, činjenica da mnoge tiho nastavljaju s dekarbonizacijom ukazuje na utješniji zaključak: da su svjesne kako djelovanje donosi korist njihovom poslovanju – bez obzira na to što političari govorili ili činili. Ako je najgore što im ekološki aktivisti mogu zamjeriti to što “greenhushe”, onda je to sigurno znak napretka.
