Rusija ima “snažan podsticaj” za korištenje razornijeg nuklearnog oružja, kaže izvještaj
Screenshot: YouTube
Rusija ima “snažan podsticaj” za korištenje razornijeg nuklearnog oružja jer zapadne vojske jačaju svoje raketne arsenale i poboljšavaju protivvazdušnu obranu, navodi se u novom izvještaju koje je objavio britanski obrambeni think tank Royal United Services Institute (RUSI), piše Newsweek.
“Čini se da je ruska nuklearna strategija na prekretnici”, stoji u analizi. Newsweek je za komentar kontaktirao rusko Ministarstvo obrane, no odgovor još nije stigao.
Nuklearne prijetnje u sjeni rata
Sjedinjene Američke Države osiguravaju veliku većinu NATO-ovog nuklearnog odvraćanja, a zajedno s Rusijom drže oko 90 posto svjetskog nuklearnog naoružanja. Nuklearna retorika obilježila je gotovo tri i po godine rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je snage nuklearnog odvraćanja u stanje visoke pripravnosti na početku invazije 2022. godine, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nekoliko mjeseci kasnije izjavio je da su rizici od nuklearnog sukoba postali “znatni”.
Ovog mjeseca ruski su funkcioneri više puta ponovili da se Kremlj više ne smatra vezanim prethodnim ograničenjima na nuklearne i konvencionalne rakete kratkog i srednjeg dometa.
Strateško naspram taktičkog oružja
U izvještaju RUSI-ja navodi se kako Moskva vjeruje da Vašington lakše može eliminisati njenu sposobnost za pokretanje nuklearnog udara. Kremlj takođe procjenjuje da bi poboljšanja NATO-ove protivvazdušne obrane mogla otežati bilo koju strategiju u kojoj bi Rusija koristila nuklearno oružje “na odmjeren i kontrolisan način, kao dio regionalnog rata”.
To, kako se navodi, “stvara snažan podsticaj za korištenje nuklearnog oružja u većem obimu nego što je to u skladu s doziranjem”. Strateško nuklearno oružje, koje može uništiti čitave gradove, raspoređuje se na interkontinentalnim balističkim raketama i onima ispaljenim s podmornica i bombardera.
Njihov broj ograničen je Ugovorom Novi START, koji ističe početkom 2026. godine. S druge strane, taktičko nuklearno oružje ima manju snagu i namijenjeno je upotrebi na bojištu. Procjenjuje se da Rusija ima između 1000 i 2000 taktičkih bojevih glava, dok SAD ima oko 200, od kojih je polovina raspoređena u Evropi.
Propast ključnog sporazuma
Godine 1987. američki predsjednik Ronald Regan i sovjetski vođa Mihail Gorbačov potpisali su Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je zabranjivao rakete dometa između 500 i 5500 kilometara. Sporazum više nije na snazi. SAD se formalno povukao iz ugovora sredinom 2019., za vrijeme mandata Donalda Trampa, optužujući Moskvu za kršenje odredbi razvojem krstareće rakete 9M729.
NATO je takođe optužio Rusiju za kršenje sporazuma, što je Moskva negirala. Rusija je tada izjavila da neće raspoređivati rakete zabranjene ovim ugovorom dok SAD ne rasporedi svoje, što je poznato kao INF moratorij.
Nova trka u naoružanju
SAD je na sjeverne Filipine rasporedio svoj raketni sistem srednjeg dometa, koji može ispaljivati krstareće rakete Tomahawk. Putin je 1. avgusta najavio da će Moskva do kraja 2025. isporučiti Bjelorusiji balističke rakete srednjeg dometa Orešnik. U novembru 2024. Moskva je ažurirala svoju nuklearnu doktrinu kako bi opravdala nuklearni udar kao odgovor na napad na Rusiju od strane nenuklearne zemlje ako je podržava nuklearno naoružana nacija.
Tokom Trampovog mandata, američka strategija usmjerila se na “fleksibilnost i domet”, uključujući modificiranje nekih bojevih glava na raketama Trident kako bi imale manju snagu.
Jon Wolfsthal, Hans Kristensen i Matt Korda iz Federacije američkih naučnika u junu su za Washington Post napisali: “Mnoge od najopasnijih ideja iz Hladnog rata se oživljavaju: oružje manje snage za vođenje ‘ograničenih’ nuklearnih ratova; razorne rakete koje bi mogle uništiti više ciljeva odjednom; ponovno raspoređivanje cijele klase projektila nekada zabranjenih i uništenih ugovorom”, prenosi Index.hr.
Oznake: nuklearno oružje, Rusija
