Koliko ukrajinske teritorije zapravo kontroliše Rusija?

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će i Kijev i Moskva morati pristati na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini. Prema trenutnim kartama ratišta, Rusija trenutno drži gotovo 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno 19 posto ukrajinske teritorije, uključujući Krim te veliki dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznatu rusku teritoriju.

Rusija tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson – regije koje je Moskva nakon raspada Sovjetskog Saveza priznavala kao dio Ukrajine – sada dio Rusije. Kijev poručuje da nikada neće priznati rusku okupaciju, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991.

Karta: ISW

Krim

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon referenduma Moskva ga je pripojila. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara. Rusija tvrdi da je Krim zakoniti dio Rusije, dok Ukrajina insistira da je riječ o ukrajinskoj teritoriji, iako pojedini ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak silom bio izuzetno težak.

Krim je ušao u sistem  Ruskog carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo nakon toga. Od 1921. bio je dio Rusije u sklopu SSSR, sve dok ga 1954. tadašnji čelnik Komunističke partije Nikita Hruščov, etnički Ukrajinac, nije prebacio Ukrajini, prenosi Index.

Donbas

Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 posto regije Donbas, uključujući cijelu Lugansku oblast i oko 75 posto Donjecke oblasti. Oko 6.600 kvadratnih kilometara ostaje pod kontrolom Ukrajine, ali ruske snage koncentrišu napade na ratištu u Donjecku, prema posljednjim većim gradovima koje drži Kijev.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku odvojili su se od Ukrajine 2014. i proglasili “narodne republike”, a ruski predsjednik Vladimir Putin ih je u februaru 2022. priznao kao nezavisne države, samo nekoliko dana prije početka totalne invazije.

Zaporožje i Herson

Ruske snage drže oko 74 posto Zaporiške i Hersonske oblasti, odnosno oko 41.176 kvadratnih kilometara, dok Ukrajina kontroliše približno 14.500 kvadratnih kilometara u tim regijama.

Putin je 2024. poručio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih regija koje Rusija potražuje, a ne kontroliše u potpunosti – ukupno oko 21.000 kvadratnih kilometara – i službeno se odrekla namjere da se pridruži NATO-u. Kako je ranije izvijestio Rojters, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre s Trampom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i insistira da Kijev napusti planove za članstvo u NATO-u.

Uslovi koje Putin postavlja uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine i ograničenje njenih oružanih snaga, zaštitu ruskih govornika te prihvatanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast

Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. U Harkovskoj i Sumskoj oblasti kontroliše oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima vrlo mali pojas uz granicu. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti stvara “bezbjednosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status

Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska Narodna Republika, Donjecka Narodna Republika te oblasti Zaporožja i Herson subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih i dalje smatra dijelom svoje teritorije.

Većina država ne priznaje ta područja kao dio Rusije, premda su Krim priznali Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. nezakonitom i potvrdila da je dio Ukrajine.

Putin često upoređuje Krim i Kosovo, optužujući Zapad za dvostruke standarde jer je 2008. priznao nezavisnost Kosova protivno želji Srbije, dok odbija priznati rusko prisvajanje Krima.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno