U Konjicu potvrđeno deset slučajeva leptospiroze kod životinja

Deset slučajeva leptospiroze potvrđeno je kod životinja u Konjicu do 13. avgusta – oboljelo je pet mačaka i pet pasa, prenosi Radio Konjic.

Bitno je naglasiti da ta brojka stagnira, a kako su poručili iz Veterinarske stanice Konjic, veliki broj životinja sa simptomima leptospiroze nije zvanično testiran jer nisu imale tešku kliničku sliku i u potpunosti su se oporavile. Iz Veterinarske stanice potvrdili su i da im građani javljaju kako primjećuju povećan broj miševa, koji takođe mogu širiti leptospirozu.

Ova zarazna bolest, koja se prenosi i na ljude, izaziva zabrinutost kako kod vlasnika kućnih ljubimaca, tako i kod stručnjaka.

Veterinar Hamdija Omerović podsjetio je na mogućnost širenja leptospiroze na području Konjica još u junu, gostujući u programu Radija Konjic. U to vrijeme, u Sarajevskom kantonu već je bila proglašena epidemija, a mnogi vlasnici iz Sarajeva pse ostavljaju upravo na području Konjica, posebno na Bradini i Borcima.

„Imam saznanje da u Sarajevskom kantonu veliki broj pasa ima leptospirozu. To je zarazna upala bubrega, odnosno mišja groznica kako se kod nas u narodu zove. Ti psi postaju dobrim dijelom izvor zaraze, ali i širenja zaraze na naš lokalitet“, kazao je tada Omerović.

Leptospiroza kod životinja može se javiti u blagom ili teškom obliku. Među prvim znacima su povišena temperatura, gubitak apetita, povraćanje, proliv i opšta slabost. U težim slučajevima dolazi do žutila sluznica, tamnog urina, znakova oštećenja bubrega i jetre, a bolest može biti i smrtonosna ako se na vrijeme ne započne liječenje.

Govoreći o simptomima kod ljudi, dr. Armina Lazarević, specijalista epidemiologije, ističe da oni u početku mogu biti nekarakteristični:

„Imaju one opšte znakove infektivne bolesti, mi to zovemo infektivni sindrom – visoka temperatura, glavobolja, bol u mišićima, opšta slabost i malaksalost. Specifično za leptospirozu je crvenilo očnih kapaka i bjeloočnica zbog pucanja sitnih krvnih sudova. Bolest često ima dvostruku fazu – simptomi traju pet do sedam dana, potom se povuku, da bi se nakon nekoliko dana ponovo javili istim intenzitetom“, pojašnjava Lazarević.

Prema njenim riječima, kod svih zoonoza, pa tako i kod leptospiroze, osim medicinskog pregleda i anamneze, ključnu ulogu ima i epidemiološka anketa.

„Potrebno je znati je li osoba u prethodne dvije sedmice boravila u prirodi ili na području s većom prisutnošću glodara. Na osnovu tih podataka lakše se ide u ciljana serološka testiranja“, kaže Lazarević.

Psi lutalice predstavljaju dodatni rizik za širenje zaraze jer se slobodno kreću i mogu kontaminirati pašnjake izmetom ili mokraćom, a na tim mjestima često borave stada i pastiri.

„Ti psi su u stanju kretati se bilo gdje i zarazu prenijeti putem izmeta ili pobačenog materijala. Imao sam slučaj čovjeka koji je obolio od mišje groznice, a nikada na tom području nije vidio miša. Moguće je da se zarazio preko izmeta ili mokraće pasa lutalica na pašnjaku“, navodi Omerović, upozoravajući da se leptospiroza širi sa životinja na ljude.

Epidemiolozi i veterinari pozivaju građane da zaštite svoje ljubimce redovnim vakcinisanjem protiv leptospira i da izbjegavaju kontakt sa životinjama nepoznatog porijekla. Sve sumnjive simptome kod ljudi i životinja potrebno je odmah prijaviti nadležnim službama.

Što češće pranje ruku i pravovremena reakcija jedini su način da se spriječi širenje ove opasne zoonoze. Svaka promjena zdravstvenog stanja čovjeka ili njegovog ljubimca zahtijeva hitnu reakciju i pregled.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno