Ovo je Putinova ponuda za kraj rata
Foto: Tanjug/AP
Rusija bi se odrekla manjih dijelova okupirane Ukrajine, a Kijev bi prepustio velike dijelove istoka zemlje koje Moskva nije uspjela osvojiti – to je okvir mirovnog prijedloga o kojem su na samitu na Aljasci razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp, tvrde Reutersovi izvori upoznati s razmišljanjima Moskve.
Ovaj opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Trump susreli u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini.
Zelenski ide u Vašington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sutra putuje u Vašington kako bi s Trampom razgovarao o mogućem okončanju rata koji je Putin započeo u februaru 2022.
Tramp je rekao da na samitu nije postignut prekid vatre koji je priželjkivao, ali je u intervjuu za Fox News izjavio da je s Putinom razgovarao o prenosu teritorija i sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, te da su se “u velikoj mjeri složili”.
“Mislim da smo vrlo blizu dogovora”, rekao je Tramp, dodavši: “Ukrajina se mora složiti. Možda će reći ‘ne’.”
Prema riječima dva izvora, Putinova ponuda zasad se zasniva na razgovorima između evropskih, američkih i ukrajinskih funkcionera, ali nije jasno je li riječ o početnoj poziciji ili o praktički finalnoj ponudi. Tramp je u subotu o svom razgovoru obavijestio Zelenskog i evropske funkcionere.
Ukrajinska teritorija za mir
Putinovo viđenje dogovora isključuje prekid vatre prije postizanja sveobuhvatnog sporazuma, što je u suprotnosti sa zahtjevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se u potpunosti povukla iz Donjecka i Luhanska, a zauzvrat bi Rusija pristala zamrznuti linije bojnih polja u južnim regijama Herson i Zaporižja, tvrde izvori.
Kijev je već ranije odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gdje su ukrajinske snage dobro ukopane i gdje grad služi kao ključna obrambena barijera.
Rusija bi vratila dijelove Harkiva i Sumija
Izvori tvrde da bi Moskva bila spremna vratiti relativno male dijelove teritorija koje drži u sjevernom Sumi i sjeveroistočnom Harkivu – ukupno oko 440 četvornih kilometara. Poređenja radi, Ukrajina kontroliše oko 6600 četvornih kilometara Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk i koje Rusija smatra svojim teritorijima.
Putin bi takođe tražio barem formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. godine. Nije jasno bi li to priznanje trebalo doći samo od SAD-a ili od svih zapadnih zemalja i Ukrajine.
Sankcije, NATO i sigurnosne garancije
Moskva očekuje i ukidanje barem dijela sankcija. Izvori nisu mogli potvrditi odnosi li se to na američke ili evropske mjere.
Putin bi, navode, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju sigurnosnih garancija. Tramp je evropskim funkcionerima u subotu spomenuo mogućnost “članka 5 izvan NATO-a” – svojevrsne garancije po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
Ulazak u NATO je strateški cilj Ukrajine, zapisan i u ustavu zemlje.
Jezik i Ruska pravoslavna crkva
Prema navodima izvora, Rusija bi tražila i službeni status ruskog jezika u dijelovima ili cijeloj Ukrajini, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.
Ukrajinska sigurnosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže ruskoj agresiji šireći propagandu i skrivajući špijune, što crkva negira tvrdeći da je prekinula veze s Moskvom. Ukrajina je donijela zakon o zabrani vjerskih organizacija povezanih s Rusijom, ali on još nije stupio na snagu, prenosi Index.hr.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
