Tarifni postupak u toku: Moguće veće cijene električne energije u Srpskoj
FOTO: AGENCIJE
Građani Republike Srpske mogli bi od 1. januara naredne godine plaćati veće račune za električnu energiju, ukoliko Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske odobri zahtjev distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine. Prema podnesenim prijedlozima, prosječno poskupljenje za potrošače iznosilo bi oko 17 odsto.
Operateri distributivnog sistema (ODS) u Republici Srpskoj, uključujući „Elektrokrajinu“ kao najvećeg među njima, podnijeli su zahtjev za novi tarifni postupak kojim traže povećanje mrežarine u prosjeku za 36,5% u periodu od 2026. do 2028. godine. Ova korekcija, kako navode, neophodna je kako bi se osigurala finansijska stabilnost distributivnog sektora, omogućilo nesmetano poslovanje i realizovale investicije u modernizaciju mreže.
Distributeri su ranije naveli da se suočavaju sa ozbiljnim finansijskim izazovima zbog, kako tvrde, nedovoljno odobrenih prihoda u prethodnom tarifnom ciklusu.
„Zahtjevano povećanje prihoda ODS-ova u prosjeku za 36,5% za predstojeći trogodišnji period dolazi isključivo iz razloga osiguranja minimalnih sredstava za njihovo nesmetano poslovanje, obezbjeđenje stabilnosti isporuke električne energije i investicija za rekonstrukciju distributivne mreže“, rekao je Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine.
Prema njegovim riječima, „Elektrokrajina“ i ostali ODS-ovi se zbog postojećih nedovoljno odobrenih prihoda iz 2022. godine, suočavaju sa problemima nelikvidnosti i otežanog obavljanja osnovne djelatnosti održavanja i razvoja distributivne mreže.
„Iako su ODS-ovi u proteklom periodu pristupili mjerama racionalizacije troškova, od značajnog smanjenja broja zaposlenih i rashoda po mnogim stavkama, postojeći prihodi nisu dovoljni za nesmetano funkcionisanje i neophodne razvojne investicije, posebno u situaciji rasta cijena repromaterijala i opreme. Konkretno, ‘Elektrokrajina’ je u procesu reorganizacije smanjila broj zaposlenih za čak 30%, izvršila maksimalnu racionalizaciju neproduktivnih troškova, smanjila distributivne gubitke na rekordno nizak nivo, ali se zbog manjka prihoda i dalje suočava sa problemima likvidnosti i redovnog izmirenja obaveza prema dobavljačima“, naveo je on.
Konačnu odluku o iznosu mrežarine za period 01.01.2026. – 31.12.2028. godine donijeće Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske u pokrenutom tarifnom postupku, a na osnovu analize opravdanosti podnesenih zahtjeva.
„Prema javno saopštenim podacima Regulatorne komisije, ukoliko bi se zahtjevi ODS-ova usvojili u potpunosti, prosječni mjesečni računi za potrošače bi se uvećali za 17%“, istakao je Klincov.
Analize pokazuju da je distributivna mrežarina u proteklih 10 godina povećana za 24 odsto, dok su sve robe i usluge koje učestvuju u cijeni mrežarine i poslovanju ODS-ova u tom periodu bilježe višestruko veći rast, što se negativno odražavalo na poslovanje ovih preduzeća.
Klincov je istakao da Elektrokrajina, kao najveći operater distributivnog sistema u Republici Srpskoj, svake godine u prosjeku ulaže oko 20 miliona KM u sanaciju i izgradnju distributivne mreže.
„Ukoliko bi u predstojećem tarifnom postupku došlo do značajnijeg povećanja prihoda „Elektrokrajine“, to bi omogućilo veći obim investicija u distributivnu mrežu i unapređenje kvaliteta isporuke električne energije prema korisnicima“, navodi Klincov.
Povećanje cijene električne energije moglo bi dodatno uticati na inflaciju
Ekonomista Saša Grabovac upozorava da bi najavljeno povećanje cijene mrežarine moglo imati šire negativne efekte na životni standard građana.
„Povećanje cijene energenata nikad nije pozitivno, i manje-više svi znaju da ono uvijek vodi ka poskupljenju ostalih proizvoda i usluga, a samim tim i narušavanju životnog standarda. Vjerovatno će doći do vala poskupljenja“, ocijenio je Grabovac, dodajući da će građani sa istim dohotkom morati plaćati veću cijenu struje, ali i svih drugih usluga koje će, kako kaže, sigurno ubrzo nakon toga poskupjeti.
On podsjeća da su građani u proteklih 15–20 godina plaćali cijene električne energije koje su bile niže od tržišnih, što je djelimično amortizovalo ranije inflatorne pritiske, ali je istovremeno dovelo i do sadašnjih problema u poslovanju Elektroprivrede.
„Na neki način, Elektroprivreda je subvencionisala građane, nešto manje privredu, i to je sada došlo na naplatu“, smatra Grabovac.
Grabovac ističe da bi povećanje cijene električne energije moglo dodatno uticati na inflaciju.
„Možemo očekivati dalje povećanje cijena. Nadamo se da ono neće preći 2 do 3 odsto, ali to u velikoj mjeri zavisi od učešća energije u cijeni krajnjih proizvoda“, zaključio je Grabovac.
(Aldijana Mirković)
