Udar dronovima: Ukrajinci uništili ključno rusko postrojenje za izvoz gasa
Ukrajinska kampanja napada na rusku energetsku infrastrukturu nastavljena je novim udarom dalekometnim dronovima, ciljajući ključne izvore prihoda Kremlja od izvoza nafte i gasa. Ovo nije prvi takav napad, a vjerojatno ni posljednji, piše Kyiv Post.
Dalekometne bespilotne letjelice, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, pogodile su veliko postrojenje za preradu plinskog kondenzata Ust-Luga, smješteno u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru, izazvavši snažne eksplozije i požare. Očevici su izvijestili o najmanje dva velika požara nakon napada koji se dogodio tokom jutarnje smjene.
Postrojenje Ust-Luga, u vlasništvu Gazproma kojim upravlja energetska kompanija Novatek, jedno je od najvećih postrojenja za preradu prirodnog plina u Europi i ključno izvozno čvorište za ruski plin koji se transportira plinovodima s Arktika i iz zapadnog Sibira.
Precizni pogoci i velika šteta
Video-zapisi koje su snimili radnici postrojenja prikazuju precizne pogotke na jedinici za plinski kondenzat, praćene velikim vatrenim kuglama. Ruski mediji izvijestili su da je jedinica pretrpjela značajnu štetu. Prema procjenama, popravke bi mogle trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.
Kompleks Ust-Luga ima kapacitet prerade do 45 milijardi kubnih metara prirodnog plina godišnje, iz čega proizvodi 13 miliona tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), gotovo isključivo za izvoz. Uz to, godišnje proizvodi i 3,6 miliona tona etana, 1,8 miliona tona propan-butana te naftu, mlazno gorivo i loživo ulje.
The Ust-Luga terminal in the innermost part of the Gulf of Finland is a key facility for export of oil and gas. It’s evidently been hit by long range drones. pic.twitter.com/d6ChcgQQGJ
— Carl Bildt (@carlbildt) August 24, 2025
Iz Glavnog štaba ukrajinske vojske u nedjelju naveče preuzeli su odgovornost za napad, nazivajući ga uspješnim. Iako nije naveden tačan tip korištene letjelice, vjeruje se da je riječ o dronu Batyar, čiji je domet od 800 kilometara dovoljan za doseg postrojenja udaljenog oko 750 kilometara od vjerovatnih ukrajinskih lokacija za lansiranje.
Ekonomske posljedice i ruska reakcija
Ukrajinska vojna geolokacijska grupa Cyber Broshono ocijenila je štetu kao “kritičnu”, nazivajući postrojenje “srcem” ruske prerade plina za izvoz. “Ovo je značajan udarac ne samo ruskoj energetskoj infrastrukturi, već i njezinom izvoznom potencijalu”, navodi se u njihovoj procjeni. Stručnjak za energetsko tržište Evhen Instrebin procijenio je da svaki dan zastoja postrojenje gubi 12 miliona dolara.
Kao posljedica napada, glavni aerodrom u Sankt Peterburgu, Pulkovo, bio je zatvoren veći dio nedjelje. Regionalni guverner Aleksandr Drozdenko izjavio je da je požar izazvan “padajućim ostacima” deset uništenih ukrajinskih dronova, ali snimci pokazuju letjelice koje direktno pogađaju ciljeve.
Reakcije iz Evrope
Ukrajina je od sredine 2023. godine pokrenula kampanju udara na rusku energetsku, električnu i prometnu infrastrukturu, a napadi su se intenzivirali tokom 2025. godine. Prošlog četvrtka ukrajinski dronovi pogodili su crpnu stanicu na naftovodu Družba, ključnom pravcu za snabdijevanje Evrope ruskom naftom.
Meanwhile, Russia’s major oil terminal of Ust-Luga near St. Petersburg is just in the very heat of celebrating Ukraine’s Independence Day pic.twitter.com/SPPUAEcTUd
— Illia Ponomarenko (@IAPonomarenko) August 24, 2025
Taj je napad izazvao oštre reakcije slovačkog premijera Roberta Fica i mađarskog premijera Viktora Orbána, koji su optužili Ukrajinu za vođenje ekonomskog rata protiv njihovih zemalja. Obojica čelnika, poznati po proruskim stavovima, sugerisali su da bi se Ukrajina trebala predati. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha odgovorio je da je Budimpešta imala tri godine za diverzifikaciju izvora energije, “kao i ostatak Evrope”.
Problemi za rusku naftnu industriju
Napadi na ruska postrojenja uzrokuju sve veće probleme. U četvrtak, 21. avgusta, pogođena je i najveća rafinerija nafte u Rusiji, kod Rostova, a požari su ugašeni tek u nedjelju. Od početka avgusta, ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset velikih rafinerija, smanjujući ukupni kapacitet prerade u Rusiji za procijenjenih 10 do 25 posto.
Kremlj pokušava stabilizovati domaće tržište ograničavanjem izvoza i nametanjem gornjih granica cijena goriva. Međutim, ti pokušaji nisu u potpunosti uspješni. Zbog smanjenih kapaciteta i poremećaja u transportu, u nekim regijama zabilježene su nestašice i dugi redovi na benzinskim pumpama, a najteže su pogođeni Krim i Lugansk te udaljeniji dijelovi Rusije poput Burjatije i pacifičke obale, prenosi index.hr.
Oznake: Ukrajina
