Ko ima snažniju vojsku – SAD ili Kina?
Velika vojna parada kojom je Kina obilježila 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata omogućila je kineskom predsjedniku Siju Đinpingu da svijetu pokaže rastuću moć i impresivni napredak Narodnooslobodilačke armije Kine.
Kina već neko vrijeme provodi opsežne napore na jačanju svoje vojske. Tokom posljednjih nekoliko decenija Narodnooslobodilačka armija transformisala se iz zastarjele regionalne vojske u sve napredniju i smrtonosniju silu sposobnu da djeluje daleko van kineskih granica.
Modernizacija kineske vojske daleko je od zacrtanog cilja i suočava se sa značajnim preprekama, ali Xi Jinping proglasio ju je glavnim prioritetom.
Uspon Kine kao ekonomske supersile potakao je decenije stalnog rasta vojne potrošnje. Službeni odbrambeni budžet dosegao je gotovo 247 milijardi dolara u 2025. godini, ali vladine brojke potcjenjuju stvarne izdatke. Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI) procjenjuje da je stvarna kineska odbrambena potrošnja iznosila oko 318 milijardi dolara 2024. godine, dok druga studija smješta tu brojku još više, na 471 milijardu.
Bez obzira na tačan iznos, razmjere i rast kineskog odbrambenog budžeta omogućili su široka ulaganja u opremu, održavanje, osoblje i obuku.
Kina troši znatno manje na odbranu od Sjedinjenih Država, ali se razlika smanjuje. Godine 2012. kineska odbrambena potrošnja bila je šest puta manja od američke; do 2024. godine ta se razlika smanjila na tri puta. U Indo-Pacifiku Kina znatno nadmašuje svoje susjede. Troši pet puta više na odbranu od Japana i gotovo sedam puta više od Južne Koreje, dvije ključne američke saveznice u regiji.
Kineska mornarica pretekla SAD po broju brodova
Najvidljiviji napredak u kineskoj vojsci ostvarila je mornarica, koja se razvija iz obalne sile u “okeansku mornaricu” sposobnu da projicira moć globalno. Kineska mornarica nadmašila je američku po broju borbenih plovila još 2014. godine i predviđa se daljnji rast u idućoj deceniji.
Međutim, Kina i dalje zaostaje za SAD po ključnim mjerilima, poput ukupnog tonažnog kapaciteta, broja raketnih lansera na brodovima i iskustva djelovanja na udaljenim morima. Ipak, razlika se ubrzano smanjuje. Dok američki brodovi ukupno teže više od 3,2 miliona tona, kineski brodovi imaju ukupnu težinu od 1,8 miliona tona.
Američko Ministarstvo odbrane ocjenjuje da je kineska sposobnost izvođenja misija van prve ostrvske linije Indo-Pacifika “skromna, ali u porastu kako stiče više iskustva”.
Modernizacija kineskih vazdušnih snaga
Slični trendovi prisutni su i u kineskim vazdušnim snagama. Danas kineske vazdušne snage i mornarica raspolažu znatno većom flotom borbenih aviona nego ranije.
Što je još važnije, sve veći udio tih aviona tehnološki je napredniji. Kineska vojska postepeno povlači starije borce druge i treće generacije te ih zamjenjuje modernijim lovcima 4,5. i pete generacije, poput J-20, koji se ističe stealth sposobnostima i preciznim napadima.
Poboljšane sposobnosti Kine značajno su promijenile ravnotežu vojnih snaga u Tajvanskom tjesnacu. Xi Jinping naredio je vojsci da do 2027. godine bude sposobna da zauzme Tajvan silom, a Tajvan ostaje glavni prioritet kineske vojske.
Velik udio vojnih resursa, posebno mornaričkih i vazdušnh, koncentrisan je unutar Istočne i Južne komande, koje bi bilo najdirektnije uključeno u potencijalni sukob oko Tajvana.
“Kina je najsnažnija u svojoj istoriji. Prilično agresivno izgradila je vrlo velike snage koje su posebno razvijene kako bi se suprotstavile našim prednostima”, rekao je nedavno za Telegraph brigadni general Doug Wickert, komandant 412. testnog krila u američkom ratnom vazduhoplovstvu.
“Spremnost kineske vojske niža nego kod SAD”
Američko ratno vazduhoplovstvo već godinama smanjuje svoju flotu, iako je ona i dalje brojno nadmoćna kineskoj. Međutim, američki avioni nove generacije mogu provoditi misije poput precizno vođenih napada i operacija elektronskog ratovanja o kojima se ranije moglo samo sanjati, što im omogućuje da donekle nadoknade gubitak kapaciteta.
Kitsch Liao, zamjenik direktora Global China Hub-a pri Atlantic Councilu, istakao je da su nivoi spremnosti kineske vojske, koji mjere pripravnost za aktivnu borbu, niži nego kod SAD.
“Ako SAD želi bombardovati jednu lokaciju, mogu dodijeliti jedan avion. Ne trebaju drugi avion u rezervi u slučaju da se prvi pokvari. SAD su to radile 1960-ih, a Kina to još uvijek mora raditi”, rekao je Liao.
Spremnost američkog ratnog vazduhoplovstva u prošloj godini bila je nešto iznad 60 posto, što je “relativno loše”, kaže Liao, ali smatra se da je kineski rezultat, koji nije javan, još i niži.
Kina gomila nuklearno oružje, i dalje je daleko od SAD
Rast kineskog nuklearnog arsenala postao je jedna od najvećih briga za Washington i njegove saveznike. Prema procjenama, kineski nuklearni arsenal dosegao je 600 bojevih glava u 2025. godini, što je više nego dvostruko u odnosu na 2019. godinu. SAD predviđaju da će Kina nastaviti širiti arsenal te doseći oko 1500 bojevih glava do 2035. godine. Time bi se približila paritetu sa SAD i Rusijom.
Iako SAD sa svojih 3700 bojevih glava i dalje zadržavaju prednost, američka vlada izrazila je zabrinutost zbog brzog tempa kojim napreduje Peking. Tokom obraćanja Senatu u aprilu američki senator Roger Wicker istakao je da je kineska nuklearna ekspanzija događa tempom koji daleko nadmašuje američki.
Timothy Heath, viši istraživač odbrane i stručnjak za Kinu u RAND Corpu, tvrdi da je kineski nuklearni napredak vjerojatno dio njezine “strategije odvraćanja”.
“Znak je to da se ne žele upustiti u konvencionalni sukob sa SAD. Posjedovanje nuklearnog arsenala način je da se upozore SAD da ne započinju sukob”, rekao je Heath.
Osim širenja nuklearnih zaliha, Kina je izgradila najveći svjetski arsenal kopnenih konvencionalnih projektila. Broj projektila srednjeg dometa brzo raste zahvaljujući uvođenju DF-26, koji ima procijenjeni domet do 4000 kilometara, čime su udaljene američke baze poput Guama unutar dosega, dodatno komplikujući bezbjednosno okruženje za američke saveznike poput Japana.
Rastući broj vojnih i dvonamjenskih satelita
U savremenom ratovanju zemaljski sistemi više nisu dovoljni. Vojske se uveliko oslanjaju na konstelacije satelita za prikupljanje obavještajnih podataka, omogućavanje komunikacija te pružanje ciljnog navođenja i navigacije.
Xi je naglasio važnost svemira za Kinu, opisujući ga kao “važnu stratešku imovinu zemlje”. Do 2024. godine Kina je imala stotine vojnih satelita u orbiti, lansiranih putem svojeg svemirskog programa koji se razvija velikom brzinom.
SAD u svemiru, po podacima iz 2023. godine, ima 247 vojnih satelita, dok Kina ima 157. Ukupan broj američkih satelita prelazi 5000, dok je kod Kine taj broj značajno niži, oko 600. Na trećem mjestu po broju vojnih satelita u orbiti je Rusija s njih 110, na četvrtom mjestu je Francuska sa 17.
SAD ima manje aktivnih vojnika
Iako kineska vojska bilježi napredak u mnogim područjima, morala je rezati u nekima kako bi omogućila razvoj drugih grana. Godine 2015. Xi Jinping pokrenuo je reforme bez presedana u organizaciji vojske kako bi ubrzao modernizaciju i omogućio združene operacije. To je uključivalo smanjenje od oko 300.000 vojnika, gotovo svi iz Kopnene vojske. Dodatni vojnici premješteni su u nove pomoćne službe, što je dodatno smanjilo veličinu kopnenih snaga.
Američka kopnena vojska, mornarica, vazduhoplovstvo, svemirske snage i obalna straža zajedno imaju oko 1,31 miliona pripadnika na aktivnoj dužnosti, prema izvještaju iz februara ove godine. Kina, uprkos smanjenju vojnika u kopnenim snagama, ima više od dva miliona vojnika.
Kineska vojska danas posjeduje više tenkova od američke, ali ima daleko manji broj oklopnih vozila.
“Kina smanjuje razliku, ali…”
Penzionisani australijski general Mick Ryan izjavio je da vjeruje kako Sjedinjene Države i dalje imaju najjaču vojsku na svijetu, “ali vjerojatno s manjom razlikom nego što je to bio slučaj tokom mnogih decenija”, budući da Kina smanjuje jaz.
“Kineska vojska je vrlo tehnološki sofisticirana, ali što je najvažnije, gotovo sve što joj je potrebno proizvodi sama”, rekao je za CNN, dodavši kako to znači da se na Peking ne može vršiti pritisak preko stranih dobavljača oružja.
Napomenuo je i da nijedno od oružja prikazanog na paradi nije testirano u borbi. “Iako su na prvi pogled impresivne, parade nisu dobar pokazatelj vojne efikasnosti”, zaključio je Ryan, prenosi index.hr.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
