Norvežani glasaju na parlamentarnim izborima, očekuje se tijesna trka
FOTO: ILUSTRACIJA
Norvežani su danas počeli izlaziti na glasačka mjesta, prvog od dva dana glasanja u tijesnoj trci između lijevog bloka koji predvodi vladajuća Laburistička stranka i desnog bloka na čelu s populističkom Progresivnom strankom i konzervativcima.
Najmanje devet političkih stranaka trebalo bi ući u parlament, ali funkcioneri samo triju najvećih stranaka kandidati su za premijera. Izbori završavaju u ponedjeljak naveče.
Ključna pitanja kampanje
Ključna pitanja u predizbornoj kampanji bila su životni standard, porezi i javne usluge, a ishod bi se mogao odraziti na snabdijevanje Evrope energijom i strujom kao i upravljanje norveškim državnim investicijskim fondom vrijednim dva biliona američkih dolara.
Geopolitika je takođe bila u fokusu birača i analitičari smatraju da bi to moglo koristiti laburistima i njihovom vođi, premijeru Jonasu Gahru Stoereu, bivšem ministru spoljnih poslova koji se predstavlja kao siguran izbor.
Ankete daju prednost ljevici
Laburisti i četiri manje stranke trebale bi, po prosjeku zadnjih ispitivanja javnog mnijenja, dobiti 88 zastupničkih mjesta, tri više od minimuma potrebnog za većinu. Godine 2021. ljevica je dobila zajedno 100 mjesta.
Progresivna stranka i Konzervativna stranka, zajedno s dvije manje grupe, na putu su da osvoje preostalo 81 zastupničko mjesto, ali razlika u anketama između lijevog i desnog bloka unutar je margine pogreške.
Od 2021., Stoere je trebao podršku poljoprivredne Stranke centra i Socijalističke ljevice, ali ankete pokazuju da će možda morati proširiti taj krug i uključiti Komunističku stranku i Zelene.
“Najvjerojatniji scenario je da će Stoere biti ponovno izabran, ali to će biti ‘tutti frutti’ koalicija, koja će ići u jako različitim smjerovima”, rekao je Jonas Stein, vanredni profesor politologije na Sveučilištu u Tromsoeu.
Zeleni i komunisti traže promjene
Zeleni i komunisti mogli bi tražiti strože restrikcije za istraživanja nafte i plina, veće poreze za bogate i one s visokim prihodima te veću potrošnju iz državnog investicionog fonda, najvećeg na svijetu.
Povratak Donalda Trampa na vlast i ruski rat u Ukrajini izazivaju veliku zabrinutost u Norveškoj, zemlji od 5,6 milioba stanovnika orijentisanoj na izvoz koja dijeli granicu s Rusijom na Arktiku.
Laburisti bi trebali dobiti oko 27 odsto glasova, po ispitivanju agencije pollofpolls.no, po čemu bi bili najveća stranka.
Desnica obećava reforme
Na desnici, konzervativci bivše premijerke Erne Solberg zauzimali su se u kampanji za reformu javnog sektora i ukidanje poreza na bogatstvo koji po njima nepravedno opterećuje vlasnike preduzeća.
Glasači kao i u drugim zapadnim zemljama sve se više okreću prema više populističkim desnim opcijama. Protuimigrantska Progresivna strana Sylvi Listhaug u anketama dobija oko 21 odsto glasova, a konzervativci 14 odsto, prenosi Index.hr.
