Ruski dronovi nad Evropom: NATO pred ozbiljnom dilemom, ovo su scenariji
Foto: Defence24/Poljska vlada
Upadi ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske i Rumunije posljednjih dana dodatno su podigli napetosti u Evropi i otvorili pitanje dokle NATO može tolerirati ruske provokacije. Mark Almond, direktor oksfordskog think tanka Crisis Research Institutea, piše u analizi za britanski The Independent da Savez sada mora razmisliti o jasnim “crvenim linijama” – i što će se dogoditi ako ih Rusija ponovno pređe.
Dronovi prelaze NATO granice. Šta ako neka članica zatraži aktivaciju kolektivne odbrane?
Prošle sedmice 19 ruskih dronova ušlo je u poljski vazdušni prostor, od kojih su neki prošli stotine kilometara unutar zemlje prije nego što je nekoliko letjelica oboreno.
Poljski premijer tada je izjavio da je vojni sukob u Evropi “bliži nego ikad nakon Drugog svjetskog rata”. Samo nekoliko dana kasnije, novi dron preletio je preko Rumunije, gdje su ga rumunski F-16 pratili gotovo sat vremena prije nego što se vratio u Ukrajinu i nastavio napad.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da nije moglo biti riječ o grešci, nego o “očitoj ruskoj eskalaciji rata”. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas poručila je da se radi o “još jednom neprihvatljivom kršenju suvereniteta članice EU-a”, dok je Velika Britanija pozvala ruskog ambasadora na razgovor. Moskva pak tvrdi da su dronovi skrenuli s kursa zbog ukrajinskog elektroničkog ometanja.
NATO je za sada verbalno osudio upad ruskih dronova te pokrenuo misiju “Istočna straža”, koja se svodi na raspoređivanje dodatne opreme na granicama Saveza s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom. Ali, kako ističe Almond u The Independentu, to ne daje odgovor na ključno pitanje – šta bi se dogodilo kada bi neka članica zatražila aktiviranje člana 5 o kolektivnoj odbrani?
Obama je 2013. povukao “crvenu liniju” u Siriji. Pređena je i – nikom ništa
Almond podsjeća na poznati primjer iz Sirije 2013, kada je američki predsjednik Barak Obama povukao “crvenu liniju” kad je upozorio režim Bašara al-Asada da ne koristi hemijsko oružje i zaprijetio “teškim posljedicama”.
Kada se to ipak dogodilo, Vašington i saveznici nisu odgovorili, nego su dopustili Moskvi da organizuje izvoz dijela sirijskog arsenala oružja za masovno uništenje, ostavljajući Asada na vlasti. “Putin sigurno nije zaboravio kako je ta crvena linija izblijedjela”, piše Almond, prenosi Index.
Zbog toga, dodaje, prazna prijetnja NATO-a mogla bi biti još pogubnija nego nikakva prijetnja. Ako se povuče nova linija, ona mora biti čvrsta i sprovodiva.
Ozbiljna zaštita istočne granice mogla bi stvoriti ozbiljan problem Ukrajini
U ovom trenutku, prema analizi The Independenta, Savez bi mogao početi razmatrati proaktivna obaranja ruskih letjelica koje prilaze njegovim granicama, bilo iz Ukrajine ili Bjelorusije, ili pak iznad Crnog mora prema Rumuniji. Time bi se, barem na papiru, jasno odredilo gdje počinje zona u kojoj su ruske vojne operacije neprihvatljive NATO-u.
Takav bi potez ojačao osjećaj bezbjednosti kod istočnih članica NATO-a, od Poljske do Rumunije. Ali Almond upozorava na drugu stranu medalje: Ukrajina bi se mogla osjetiti napuštenom. Ako se crvena linija povuče na granicama Saveza, to za Kijev znači da se nalazi u svojevrsnoj “ničijoj zemlji”.
Ukrajinci bi se mogli osjetiti izdatima
Ukrajinci se bore uz uvjerenje da njihova ustrajnost i žrtve na kraju moraju dovesti do odlučne intervencije Zapada. Ako NATO samo ograniči sukob na svoje granice, a istovremeno jasno signalizira da Ukrajina neće dobiti dirwktnu vojnu zaštitu, to bi moglo stvoriti osjećaj izdaje.
Almond upozorava da bi to podsjećalo na sudbinu Španske Republike tridesetih godina prošlog vijeka – izolovane i prepuštene neprijatelju dok su druge sile vagale svoje interese.
“Za Vašington je možda smisleno iscrpljivati Rusiju preko rata u Ukrajini. Ali ukrajinski vojnici se bore za opstanak zemlje, a ne za tuđe strateške ciljeve. Ako osjete da Zapad nema istu svrhu kao oni, to može uveliko narušiti moral”, piše Almond u The Independentu.
Mogući izlaz: Crvena linija na zapadu Ukrajine
Rješenje bi moglo biti definisanje crvene linije koja bi obuhvatala zapadnu Ukrajinu. Tako bi se stvorila sigurna zona za milione Ukrajinaca i industriju na zapadu zemlje, pa bi se time, ali i osiguravanjem koridora uz rumunsku obalu Crnog mora prema ukrajinskim lukama na jugozapadu, ojačao moral Ukrajinaca, dok bi se u isto vrijeme odvratila rusku agresiju prema zapadu.
To bi moglo odvratiti Putina, a da se pritom ne izazove potpuni rat između Rusije i NATO-a, koji bi bio puno izgledniji uvođenjem zone zabrane letova nad cijelom Ukrajinom.
Iza svake “crvene linije” mora stajati konkretna akcija
Ali, kako naglašava Almond, svaka crvena linija vrijedi samo onoliko koliko je snažno podržana djelima. Ako Putin ozbiljnije testira odlučnost Saveza i pokaže da je nema, posljedice bi bile još teže od današnje nesigurnosti na istočnom krilu NATO-a.
