Novi detalji: MiG-ovi upali u Estoniju, NATO digao lovce, onda je ruski pilot mahnuo
Foto: X
Čim su ruski piloti prošle sedmice ušli u estonski vazdušni prostor, za njima su poletjeli najnapredniji borbeni avioni NATO saveza. Dva italijanska F-35, kodnih imena Ghost 1 i Ghost 2, krenula su u misiju presretanja iz vazdušne baze udaljene 50 kilometara od Talina. Na trenutak, sudbina svjetskih događaja zavisila je od petorice ljudi – trojici Rusa i dvojici Italijana – koji nisu imali radio-kontakt. Italijani su započeli standardni postupak presretanja, njišući krilima, a Rusi su uzvratili istom mjerom. Tada je jedan od ruskih pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo, piše Telegraf.
Sljedećih 12 minuta, što je neuobičajeno dugo za upad u vazdušni prostor NATO-a, italijanski piloti pratili su Ruse sve do ruske enklave Kalinjingrad. Ovoga puta manevar je prošao mirno i NATO lovci nisu morali otvarati vatru na tri ruska MiG-a 31, koji su i sami bili naoružani projektilima vazduh-vazduh.
Intenzivna rasprava unutar NATO-a
Ipak, ovaj potencijalno eksplozivan incident pokrenuo je višednevnu raspravu unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako povući okidač. “Stvarno smo ponosni na to kako reagujemo svaki put”, izjavio je potpukovnik Gaetano Farina, komandant italijanskih vazdušnih snaga u NATO misiji Baltic Eagle III u Estoniji.
NATO nadzire vazdušni prostor baltičkih država – Estonije, Letonije i Litvanije – jer nijedna od njih nema vlastite borbene avione. Ovo je bio sedmi put da su avioni potpukovnika Farine podignuti od početka rotacije 1. avgusta, ali sva prethodna presretanja dogodila su se iznad međunarodnih voda.
Following a violation of Estonian air space, Swedish JAS 39 fighters intercepted and monitored three Russian MiG-31 fighter jets over the Baltic Sea today. Sweden is always ready to ensure the safety, security and integrity of our airspace together with our allies.#WeAreNATO pic.twitter.com/gpTbmngiKc
— Försvarsmakten (@Forsvarsmakten) September 19, 2025
Niz ruskih provokacija
Najnoviji incident dogodio se u nedjeljama tokom kojih je Vladimir Putin pokrenuo niz operacija s ciljem testiranja sposobnosti NATO-a da brani svoje granice. To uključuje napad dronovima na Poljsku, zatvaranje aerodroma u Oslu i Kopenhagenu zbog neidentifikobanih dronova te naznake moguće invazije na Moldaviju uoči tamošnjih izbora.
Tokom konsultacija prema Članu 4, koje je estonska vlada pokrenula zbog povrede vazdušnog prostora, postavljeno je pitanje: “Šta ako ruski avioni to ponove? I šta ako nas ovoga puta gurnu još jače?” U posljednjih 10 godina Rusija je narušila estonski vazdušni prostor najmanje 40 puta, ali obično se radilo o “rezanju zavoja” usamljenih, starijih letjelica. Ovoga puta, tri teška borbena aviona ušla su najmanje pet milja u estonski vazdušni prostor i, iako su slijedili protokol presretanja, nisu promijenili kurs.
“Opušten” odgovor
Po povratku u bazu, italijanski piloti bili su smireni. “To je naš posao. Muškarci su bili opušteni”, rekao je potpukovnik Farina. Ipak, ista smirenost nije vladala u estonskoj vladi niti među zapadnim čelnicima. Podsjetimo, kada je ruski borbeni avion 2015. ušao u turski vazdušni prostor, oboren je u roku od 17 sekundi. Neki su se pitali zašto se i ovdje nije reagovalo jednako, dok su drugi spekulisali da su ruski piloti možda greškom skrenuli s kursa.
Estonska vlada nije procijenila da je situacija zahtijevala “kinetički” odgovor, koji bi mogao dovesti do puno eksplozivnijih posljedica. Ruski avioni nisu letjeli prema estonskom kopnu niti su bili naoružani projektilima za napade na zemaljske ciljeve.
Nejasna pravila angažmana
Konačna odluka o povlačenju okidača leži na NATO-u i vladama koje učestvuju u misijama. Pravila angažmana su tajna, ali zemlje mogu postaviti “ograničenja” na upotrebu svojih snaga. To znači da jedna strana može djelovati opreznije od druge. “Možda naše sisteme treba razjasniti i unaprijed dogovoriti”, smatra Eerik-Niiles Kross, estonski zastupnik i bivši šef obavještajne službe.
Jedan izvor povezan s britanskom vojskom izjavio je za The Telegraph da Rusija “stalno pokušava pomaknuti granice”. U zajedničkoj deklaraciji, NATO je upozorio Rusiju da je spreman upotrijebiti “sve vojne alate” za suzbijanje upada u vazdušni prostor, ali bez postavljanja jasnih crvenih linija.
Estonija jača obranu
U blažem scenariju, ovakvi incidenti mogli bi dovesti do vazdušnih borbi i novih napada dronovima. Zbog toga Estonija sprovodi veliko vojno jačanje kako bi postala neprivlačna meta za Rusiju. Grade se protivtenkovski rovovi, kupuju se dalekometni projektili i napredni sistemi protivvazdušne odbrane. Do 2029. godine, estonska vojna potrošnja doseći će 5,4 posto BDP-a, najviše u NATO-u, ali zemlja i dalje neće kupovati vlastite borbene avione. Bez njih, odluka o obaranju ostaje u rukama Saveza.
“Apsolutno smo uvjereni u našu sposobnost, zajedno s našim saveznicima, da odbranimo NATO i Evropsku uniju ovdje u ovoj regiji”, rekao je Jonatan Vseviov, glavni sekretar estonskog ministarstva spoljnih poslova, dodavši s osmijehom da su ruski vojnici s granice “svi zaglavljeni u Ukrajini”.
Umjesto direktne invazije, Talin očekuje više prijetnji iz “sive zone”, poput propagande usmjerene na rusku manjinu. U međuvremenu, Italija je produžila svoju misiju u Estoniji za još mjesec dana i prvi put rasporedila napredni sistem protivvazdušne odbrane Samp/T. Dok čekaju novi upad, italijanski piloti F-35 neprestano treniraju, a u obližnjoj šumi, grobovi sovjetskih pilota palih tokom okupacije služe kao tiho upozorenje.
