Porazni podaci za Srbiju, oglasio se Zavod za statistiku: Evo šta se desilo od januara do avgusta
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je od januara do avgusta 2025. godine zabilježeno čak 24.736 više umrlih nego rođenih.
U odnosu na isti period prošle godine, broj živorođenih smanjen je za 1.544 ili 3,9 odsto.
Broj preminulih manji je za 3.077, što predstavlja pad od 4,7 procenata.
Natalitet (stopa rađanja) u Srbiji je prilično nizak i trend je padajući. U 2024. godini u Srbiji je rođeno 60.845 beba. Ukupna stopa fertiliteta (prosječan broj djece koje jedna žena rodi tokom svog reproduktivnog perioda) je za 2024. iznosila 1,63.
Srbija je u boljem položaju nego neke zemlje u regionu (ali ne dosta da izbjegne pad stanovništva), jer ima malo višu stopu fertiliteta nego npr. Albanija, ali s druge strane svejedno ispod potrebnog nivoa za reprodukciju. Pri prosječnom trendu, natalitet opada, žene postaju starije kada rađaju prvo dijete (prosječna starost prvog djeteta je ~29 godina, a prosječna starost žene pri rođenju djeteta je iznad 30).
Ove brojke dokaz su da se nažalost nastavlja dugogodišnjeg trend, ali sada sa još izraženijim posljedicama.
Negativan prirodni priraštaj je karakteristika gotovo cijele Srbije. Regionalne razlike su značajne, pa tako Beogradski region bilježi najmanje negativnu stopu, dok region Južne i Istočne Srbije ima najgoru vrijednost, što ukazuje na velike disparitete u ekonomskim i životnim uslovima.
U cijeloj zemlji, tek nekoliko opština uspijeva da ostvari pozitivan prirodni priraštaj (tradicionalno su to Tutin, Novi Pazar, Sjenica, uz povremeno Novi Sad i Zvezdaru), dok ostatak države bilježi pad stanovništva.
Prema podacima, prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta je oko 29 godina. U gradskim naseljima, taj prosjek je još viši, dostiže i 31,3 godine. Odluka da se rađa kasnije, često iz uslovljena produženim školovanjem, nestalnim zaposlenjem i neriješenim stambenim pitanjem, a direktno utiče na nisku ukupnu stopu fertiliteta od 1,63, jer se šanse za rađanje drugog ili trećeg djeteta smanjuju.
Iako Srbija, sa stopom fertiliteta od 1,63, jeste u nešto boljem položaju nego neke zemlje u regionu (npr. Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su takođe suočene sa sličnim ili gorim stopama), ona je i dalje znatno ispod nivoa proste reprodukcije od 2,1.
Oznake: Prirodni priraštaj