BBC: Incident sa dronovima razotkrio odbrambene slabosti Danske
Incident s dronovima koji su se dogodili iznad aerodroma i vojnih baza širom zapadne Danske, iako nisu prouzrokovali štetu ili povrede, razotkrili su odbrambene slabosti zemlje. U eri hibridnog ratovanja, u Danskoj – jednoj od osnivačica NATO-a, te ujedno jednoj od najbogatijih zemalja Evrope – osjeća se nelagoda zbog činjenice da je njena ključna infrastruktura postala tako ranjiva, piše BBC.
Aerodromi Aalborg i Billund morali su privremeno prekinuti s radom u srijedu naveče, dok su dronovi primijećeni i u Esbjergu, Sonderborgu te Skrydstrupu. Važno je napomenuti da Aalborg služi i kao vojna baza, dok su u Skrydstrupu smješteni neki od borbenih aviona F-35 i F-16. Dronovi su takođe viđeni iznad puka u Holstebrou.
Naknadno su se pojavila izvještaji o policijskim istragama vezanim uz aktivnosti dronova oko danskih naftnih i gasnih platformi u Sjevernom moru te u blizini luke Korsor. Aerodrom Aalborg ponovo je nakratko zatvoren i sinoć nakon još jednog sumnjivog viđenja drona, potvrdili su jutros policija i nacionalni mediji.
Danska traži odgovor
Pitanje s kojim se sada suočava vojska jeste kako odgovoriti. Nijedan dron nije oboren jer su šefovi odbrane procijenili da je sigurnije ne činiti to, ali svjesni su da to nije dugoročno rješenje. Ovo je ozbiljan trenutak za Dansku, a najviši državni zvaničnici brzo su sazvali konferenciju za novinare.
Ministar odbrane Troels Lund Poulsen izjavio je da situacija izgleda “sistematski” zbog velikog broja ciljanih lokacija. “Ovo bih definisao kao hibridni napad”, rekao je, ne upirući prstom ni u koga zbog nedostatka konkretnih dokaza.
Ipak, Rusija nije isključena kao mogući akter, što je i premijerka Mette Frederiksen jasno dala do znanja. Moskva “čvrsto odbacuje” bilo kakvu umiješanost, a njena ambasada u Kopenhagenu osudila je incidente kao “insceniranu provokaciju”.
“Kad nešto oborite, to padne na zemlju”
Niko još nije stradao, prvenstveno zato što se dronovima dopustilo da slobodno lete. Vrhovni komandant danske vojske Michael Hyldgaard to je jednostavno objasnio: “Kada nešto oborite iz vazduha, to nešto padne na zemlju.”
Policija je izjavila da će pokušati srušiti dronove ako se to može učiniti sigurno, a vojska je spremna to učiniti iznad vojnih postrojenja, zavisno o “specifičnoj procjeni prijetnje i mogućim posljedicama obaranja”.
Kjeld Jensen iz centra za dronove na Univerzitetu Južne Danske smatra da su policija i vojska postupile ispravno. “Ne bih obarao dronove ako su iznad urbanog područja ili aerodroma jer moraju pasti, a gorivo ili baterije mogli bi izazvati požar”, objasnio je.
S njim se slaže i Peter Viggo Jakobsen s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža: “Morate odlučiti je li to opasnije od puštanja da leti uokolo. Ali to nije održiva situacija i moramo smisliti ideje.”
Danska nije jedina, Poljska upozorila Ruse
Danska, naravno, nije sama. Norveška, Estonija, Poljska, Bugarska i Rumunija takođe su bile izložene hibridnom ratovanju posljednjih sedmica. Estonija i Poljska ovog su se mjeseca pozvale na član 4 NATO-a nakon incidenata s ruskim letjelicama. Danska vlada trenutno procjenjuje hoće li i ona povući isti potez.
Danski oprezan pristup razlikuje se od poljskog. Ove sedmice, poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski upozorio je Moskvu u UN: “Ako još jedan projektil ili avion pređe našu teritoriju bez dopuštenja i bude oboren, nemojte dolaziti ovamo žaliti se. Upozoreni ste.”
Poziv na buđenje
Ono što Danskoj i mnogim njenim susjedima nedostaje jeste tehnologija za obaranje dronova. “Iz inženjerske perspektive mnogo je lakše izgraditi leteći dron nego izgraditi nešto što ih može spriječiti da lete”, ističe Jensen.
Danska će se danas pridružiti saveznicima i Ukrajini kako bi razgovarali o ideji postavljanja “zida dronova” za zaštitu istočnih granica EU.
Ako je Rusija stajala iza ovih incidenata, operacija je bila uspješna: aerodromi su zatvoreni, vojna postrojenja izgledala su ranjivo, a javnost je uznemirena. Za Dance je ovo bio novi poziv na buđenje, a ministar odbrane poručio je da se zemlja suočava s novom stvarnošću, prenosi index.hr.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
