Štakori preplavljuju gradove širom svijeta

Jednog jutra prošle godine, John Gladwin otvorio je ormarić ispod sudopera i otkrio da je vreća zemlje koju je ondje čuvao rastrgana na komadiće. Nekoliko dana kasnije osjetio je oštar, ustajao miris. “Odmah sam znao o čemu je riječ”, kaže. “Štakori.” Iako ih je često viđao oko kanti za smeće ispred zgrade, sada su ušli u njegov dom u Croydonu, gdje živi s petoro djece. “Čuo sam ih u ormarićima i iza kade. Jednog jutra probudila me njihova borba ispod kade, vrištanje i cviljenje.” Iskustvo ga je potreslo, ne samo zbog brige za zdravlje djece, već i zbog osjećaja srama, piše BBC, prenosi Index.

Njegov slučaj nije usamljen. Clive Bury, osnivač kompanije za suzbijanje štetočina Cleankill, navodi kako je u posljednje dvije godine zabilježio “izvanredan” porast poziva vezanih uz štakore od čak 20 posto. Slični podaci stižu iz cijele Velike Britanije, gdje je udruženje British Pest Control Association (BPCA) potvrdilo da je više od polovine njihovih članica imalo povećan broj intervencija u zadnjih pet godina. Iako je tačan broj štakora nemoguće utvrditi, procjene se kreću od 10 do 120 miliona. Samo u Velikoj Britaniji, od 2023. do sredine ove godine, prijavljeno je više od pola miliona najezdi.

Problem nije ograničen samo na Veliku Britaniju. S porastom broja štakora bore se i brojni američki gradovi poput Vašingtona, San Franciska i Njujorka, kao i Amsterdam i Toronto. Osim što uništavaju imovinu, štakori predstavljaju i ozbiljnu zdravstvenu prijetnju jer mogu prenositi bolesti poput leptospiroze i hantavirusa.

Rastuće temperature, rastuća aktivnost štakora

Bobby Corrigan, urbani rodentolog koji je čitav život posvetio proučavanju štakora, tvrdi da uzrok problema leži i u klimatskim promjenama. Iako na porast broja štakora utiču naš apetit za brzom hranom, rjeđi odvoz smeća i građevinski radovi, Corrigan ističe da su više temperature ključan faktor.

Njegova studija, objavljena ove godine u časopisu Science Advances, analizirala je 16 gradova i pokazala jasnu vezu. U gradovima koji su zabilježili veći porast temperature, zabilježen je i veći porast aktivnosti štakora. U Vašingtonu je taj porast iznosio gotovo 400%, u San Francisku 300%, a u Njujorku 160%. “Gradovi koji su s vremenom doživjeli veći porast temperature zabilježili su veći porast broja štakora”, zaključak je studije. Štakori ne hiberniraju, pa ih hladnoća može ubiti ili smanjiti broj legla, ali toplije zime omogućuju im nesmetano razmnožavanje.

Štakori su izuzetno plodni. Ženka godišnje ima oko šest legla sa do 12 mladih, koji postaju polno zreli već nakon devet nedjelja. To znači da samo dva štakora u jednoj godini mogu stvoriti više od 1.000 potomaka. Gradovi su za njih idealno stanište jer asfalt i zgrade zadržavaju toplinu, a sve veća urbanizacija smanjuje njihova prirodna staništa i tjera ih bliže ljudima.

Iznenađujuća supermoć štakora

Jedan od razloga zašto je štakore tako teško kontrolisati jeste njihova “supermoć” – ne mogu povraćati. Zbog toga su izrazito oprezni prema novoj hrani. “Probaće samo malo. Dakle, kada shvate da se ne osjećaju bolesno, shvatiće, ‘u redu, to mogu jesti'”, objašnjava profesor Steven Belmain sa Univerziteta Greenwich. Zbog toga klasični otrovi često nisu učinkoviti. Sporodjelujući otrovi, poput antikoagulansa, djeluju tek nakon nedjelju dana, ali štakori su posljednjih godina razvili genetske mutacije koje im daju otpornost i na te snažne hemikalije.

Njujork, grad s procijenjenih tri miliona štakora, problemu je pristupio na nov način. Bivša učiteljica Kathleen Corradi imenovana je 2023. godine gradskom “caricom štakora” sa zadatkom da podigne svijest javnosti. Pokrenula je “akademiju za štakore” i podsticala građane da prijavljuju viđenja glodavaca. Ključna promjena bila je uvođenje obaveznih kanti za smeće otpornih na štakore. “Prekidanje izvora hrane štakorima ključ je za održivo smanjenje”, objasnila je Corradi.

Pretrpane kante i brza hrana

Deratizator Alex Donnovan u Croydonu pokazuje na pretrpane kante za smeće. “Jednostavno ima previše hrane. Čak i ako postavimo rodenticid, neće ga jesti. Jednostavno ih ne zanima.”

Toplije temperature možda podstiču rast populacije, ali naše navike, poput bacanja ostataka brze hrane i neadekvatnog zbrinjavanja otpada, stvaraju im savršene uslove za život. “Ako se brinemo o našojm gradskoj okolini, onda se nećemo morati brinuti o tome da smo tako nehumani prema njima”, tvrdi dr Corrigan. “Ignorisali smo štakore i pustili ih da izmaknu kontroli… a sada plaćamo cijenu.”

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno