Ružičasti oktobar još jedan podsjetnik za redovne preglede u borbi protiv raka dojke

Oktobar je mjesec kada se dodatno podsjeća na redovne preglede, kako žena, tako i muškaraca koji bi mogli imati određene promjene na dojkama.

Prema riječima ljekara ni jedna promjena nije bezazlena, a rano otkrivanje određenih promjene u mnogome mogu uticati na dalje liječenje.

U Domu zdravlja za Banjaluka.net kažu da će, kao i prethodnih godina biti organizovan niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju i rano otkrivanje ove bolesti.

“Pored redovnih preventivnih pregleda, u oktobru će biti urađen povećan broj skrining mamografija za žene koje ispunjavaju kriterijume. Takođe, planirani su medijski nastupi s ciljem jačanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja i prevencije karcinoma dojke. Napomenuli bismo da ćemo i ove godine podržati Udruženje “Iskra” – Savez žena oboljelih od karcinoma dojke, koje će 24. i 25. oktobra 2025. godine, u periodu od 13.00 do 19.00 časova, na Trgu Krajine u Banjoj Luci, u saradnji sa Udruženjem za podršku ženama “Heroine” iz Beograda i našom ustanovom, organizovati besplatne ultrazvučne preglede dojki”, naglašavaju u Domu zdravlja Banja Luka.

Dodaju da je karcinom dojke najčešći maligni tumor kod žena i peti uzrok smrti od karcinoma u svijetu. Rani skrining i pravovremeno upućivanje značajno povećavaju šanse za izlječenje.

Koje su osnovne informacije koje građani trebaju znati o pregledu dojki?

Samopregled dojki je prvi korak i treba ga obavljati jednom mjesečno (između 5. i 10. dana menstrualnog ciklusa).

Klinički pregled dojki preporučuje se od 30. godine života.

Mamografija je metoda skrininga za žene od 40 do 69 godina i radi se svake dvije godine.

Ultrazvuk dojki se preporučuje ženama od 30 do 50 godina, a kod pozitivne porodične anamneze i ranije.

Koliko često treba obavljati preglede?

Samopregled: jednom mjesečno.

Klinički pregled: redovno, počevši od 30. godine života.

Mamografija: svake dvije godine (za žene 40–69 godina).

Ultrazvuk: prema preporuci ljekara, naročito kod mlađih žena i onih sa faktorima rizika.

Kada bi trebalo početi sa redovnim pregledima i koji su simptomi koji mogu ukazati na potrebu za hitan pregled?

Redovni pregledi se preporučuju:

Samopregled – od adolescencije, kao navika.

Klinički pregledi – od 30. godine.

Mamografija – od 40. do 69. godine života, na svake dvije godine.

Simptomi koji mogu ukazivati na rak dojke:

Bezbolna, čvrsta kvržica u dojci

Promjene veličine, oblika dojke

Deformacija ili uvlačenje bradavice

Iscjedak iz bradavice

Koža dojke poput „pomorandžine kore“

Kod pojave bilo kog od ovih simptoma, potrebno je odmah obaviti pregled.

Koje su rizične grupe kada je u pitanju rak dojke?

Najveći rizik imaju:

Žene starije od 50 godina

Osobe sa porodičnom anamnezom raka dojke (posebno BRCA1/2 mutacije)

Žene koje su imale ranu menstruaciju ili kasnu menopauzu

One koje koriste hormonsku terapiju

Osobe sa nezdravim stilom života: gojaznost, pušenje, alkohol, fizička neaktivnost

Šta se može otkriti na prvim pregledima i kada se preporučuju dodatne pretrage?

Na prvim pregledima moguće je otkriti:

Benigne ili sumnjive promjene u tkivu dojke

Rane faze karcinoma koje su asimptomatske

Ako se uoče sumnjive lezije, pacijentkinja se upućuje u Centar za bolesti dojke (hirurgija/onkologija) radi daljih dijagnostičkih procedura (dodatni UZV, biopsija, onkološka obrada).

Šta bi trebalo znati o raku dojke, koji su prvi simptomi i kakvi su postupci liječenja?

Simptomi:

Kvržica u dojci

Promjene na koži dojke

Iscjedak iz bradavice

Deformacije dojke

Liječenje zavisi od stadijuma bolesti, a uključuje:

Hirurško uklanjanje tumora

Radioterapiju

Hemoterapiju

Hormonsku i ciljanu terapiju

Rano otkrivanje značajno povećava šanse za izlječenje.

 Koliko aktivnosti zdravstvenih institucija mogu uticati na podizanje svijesti o raku dojke?

Preventivne aktivnosti koje sprovode zdravstvene ustanove, posebno na primarnom nivou zdravstvene zaštite, igraju ključnu ulogu u:

Ranoj detekciji bolesti

Edukaciji populacije

Smanjenju smrtnosti

Skrining programi, medijske kampanje i edukativne radionice su dokazano efikasni u podizanju svijesti i smanjenju opterećenja od raka dojke.

U Doma zdravlja dodaju da se kontinuirano i svakodnevno sprovode preventivne aktivnosti u okviru timova porodične medicine, u saradnji sa specijalistima.

“Odziv građana raste iz godine u godinu, ali i dalje postoji prostor za unapređenje, naročito kada je riječ o pravovremenim pregledima bez prisustva simptoma”, kažu u Domu zdravlja Banjaluka.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da su maligne bolesti uz kardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus i hronične respiratorne bolesti najučestalije kako na globalnom tako i na regionalnim nivoima.

Rano otkrivanje i blagovremeno upućivanje na liječenje na nivou primarne zdravstvene zaštite su najefikasnije intervencije koje dokazano mogu smanjiti opterećenje morbiditetom i mortalitetom od ovih bolesti.

Prisustvo faktora rizika za nastanak i razvoj malignih bolesti među kojima su pušenje, nezdrava ishrana, gojaznost, fizička neaktivnost, štetna konzumacija alkohola i izloženost kancerogenim tvarima iz životnog i radnog prostora mogu povećati rizik obolijevanja od malignih bolesti.

“Timovi porodične medicine u saradnji sa specijalistima određenih oblasti (radiolozi, ginekolozi) na nivou primarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Banja Luka i do sada kontinuirano i svakodnevno provode brojne preventivne aktivnosti na ranom otkrivanju hroničnih nezaraznih bolesti (maligne bolesti, kardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus i hronične respiratorne bolesti) za registrovanu populaciju, a u skladu sa najnovijim preporukama struke i dobre prakse. Kada su u pitanju maligne bolesti redovno provodimo mjere skrininga na ranom otkrivanju karcinoma dojke, karcinoma grlića materice, karcinoma debelog crijeva i rektuma i karcinoma prostate”, saopštili su iz Doma zdravlja Banja Luka.

Piše: Marijana Bogdanović

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno