Istraživanje koje je zaledilo Evropu: AfD izjednačen sa vladajućim strankama u Njemačkoj
Kancelar Njemačke Friedrich Merz najavljivao je promjenu raspoloženja u zemlji, novi zamah. Trebaće mu, kako je rekao kada je preuzeo vođenje zemlje, samo 100 dana.
Ali, to je bilo prije više od četiri mjeseca, a prema ispitivanju javnog mijenja Deutschlandtrend (Njemački trend) što ga za javni servis ARD redovno provodi institut Infratest/Dimap, tek je svaki peti Nijemac zadovoljan radom Vlade. Kada bi sada ponovo bili izbori, Merzovi demohrišćani i koalicioni partneri socijaldemokrate ne bi imali većinu.
U nekim drugim ispitivanjima desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) već je preuzela vodeću poziciju. Prema Deutschlandtrendu sada je prvi put izjednačena s demohrišćanima (Unija CDU/CSU) na 26 posto. SPD je zakovan na 14 posto, Zeleni bi osvojili 12, a Ljevica 10 posto.
Na istoku zemlje tek svaka druga osoba misli da je ujedinjenje imalo pozitivan uticaj, dok na zapadu to smatra dvije trećine ljudi.
Istočni Nijemci kao prednost posebno navode slobodu kretanja, dok demokratiju i političke slobode ističe svaki peti. Očekivano, negativno ocjenjuju jaz u blagostanju koji još postoji između istoka i zapada zemlje.
U oba dijela zemlje preovladava nezadovoljstvo time kako danas funkcioniše demokratija u Njemačkoj. Na zapadu je nezadovoljno 53 posto, a na istoku čak 67 posto.
Nakon nedavnih ruskih povreda vazdušnog prostora članica NATO-a, upada aviona i dronova, čak dvije trećine Nijemaca strahuje da bi Rusija mogla napasti još neku zemlju u Evropi.
Više od polovine (54 posto) zagovara da NATO odlučno odgovori Rusiji, dok 34 posto preferira suzdržanost.
Za suzdržanost su većinski samo birači AfD-a, među kojima ionako dvije trećine nemaju strah da će Rusija proširiti ratne aktivnosti i na druge zemlje.
Za priznanje Palestine
Sljedeće sedmice (7. oktobra) druga je godišnjcia terorističkog napada Hamasa na Izrael. Većina njemačkih građana (63 posto) odbija način na koji je Izrael vojno reagovao, opisujući ga kao pretjeran. Samo 15 posto smatra da je takva reakcija primjerena, a 6 posto misli da nije dovoljno oštra.
Za priznanje nezavisnosti Palestine zalaže se 55 posto građana, protiv je 20 posto. Takođe, 55 posto smatra da Njemačka treba podržati plan Evropske komisije da se ukinu trgovinske i carinske povlastice za Izrael.
S druge strane, dvije trećine ispitanika misle da izraelski umjetnici i sportisti ne trebaju biti kažnjeni zbog postupanja svojih vlasti, na primjer isključenjem s Eurosonga ili iz Uefinih fudbalskih takmičenja.
Taj 7. oktobar i sve što se poslije događalo uticali su na njemačko društvo – porastao je broj antisemitskih ispada.
Većina građana smatra da se u borbi protiv antisemitizma ne smije popustiti. Njih 40 posto smatra da treba preduzeti još snažnije napore – ali u novembru 2023, nedugo nakon napada Hamasa, taj je postotak bio 56. Oko 35 posto građana smatra da se preduzima dovoljno u suzbijanju antisemitizma, a 10 posto smatra da se pretjeruje, prenosi Raport.ba.
