Šta kada primijetimo da psihološke tegobe počinju da ometaju svakodnevni život

U današnjem užurbanom načinu života briga za mentalno zdravlje i redovna posjeta ljekarima iz ove struke nije tabu tema, nego i potreba kakvu imamo kao i kada idemo na bilo koji redovni zdravstveni pregled, smatraju stručnjaci.

Bojana Ožegović, magistar psihologije, za Banjaluka.net rekla je da očuvano mentalno zdravlje predstavlja temelj blagostanja i efikasnog životnog funkcionisanja svake osobe.

“Stabilno mentalno zdravlje smanjuje rizik za nastanak brojnih fizičkih oboljenja. Pomaže nam u borbi protiv stresa i nepovoljnih životnih okolnosti, povećava opštu psihološku rezilijentnost osobe, predstavlja osnovu za razvoj kvalitetnih međuljudskih odnosa, kao i veću životnu i radnu produktivnost”, dodala je Ožegović.

Naglasila je da je neophodno ljekaru se obratiti ukoliko primijetimo da tegobe koje doživljavamo na psihičkom planu počinju da ometaju naš svakodnevni život i funkcionisanje.

“Takođe, kada primijetimo da su naše dosadašnje strategije suočavanja sa poteškoćama neefikasne i ne donose rezultate, trebalo bi da promijenimo pristup prema tome. Traženje stručne pomoći ne predstavlja sramotu, niti slabost, već pravilnu reakciju na novostalu situaciju za koju nemamo adekvatne resurse za samostalno rješavanje”, kazala je Ožegović.

Ožegović kaže da su najčešće poteškoće sa kojima se pacijenti suočavaju anksiozne tegobe, depresija, poremećaji u ritmu spavanja i ishrane, različiti oblici zavisnosti (alkohol, droge, kockanje, internet), sindrom sagorijevanja (burnout) itd.

“Osim toga, kao posljedice navedenih stanja mogu da se jave i teškoće u socijalnom finkcionisanju u vidu socijalne izolacije i otuđenosti, niskog samopoštovanja i samopouzdanja, teškoće u izražavanju i regulaciji emocija, smanjena radna efikasnost, problemi u komunikaciji. Važno je napomenuti da se ljudi koji pate od tegoba i oboljenja psihičke prirode često suočavaju sa nerazumijevanjem i osudom okoline, što u značajnoj mjeri utiče na već narušeno mentalno zdravlje”, dodala je Ožegović.

Postoje li određene grupe stanovništva koje su više izložene problemima sa mentalnim zdravljem?

Grupe koje su najvulnerabilnije u pogledu ugroženosti mentalnog zdravlja su sljedeće:

– djeca i adolescenti (djeca iz disfunkcionalnih porodica, djeca koja trpe vršnjačko ili bilo koji drugi oblik nasilja)

– žene od 25-40 godina (hormonalne promjene, trudnoća, postpartalni period, roditeljstvo)

– osobe koje su izložene hroničnom stresu ili žive u teškim materijalnim uslovima,

– osobe sa hroničnim somatskim oboljenjima (karcinom, autoimune bolesti, dijabetes itd.)

– osobe koje su preživjele intenzivne traume u periodu djetinjstva ili odraslog doba.

Bojana Ožegović je napomenula da ukoliko osoba primijeti da ima određene psihičke smetnje, može da se povjeri ili posavjetuje sa bliskom osobom od povjerenja.

“Osim toga, naredni korak koji bi bio poželjan jeste da se obrati ljekaru porodične medicine koji takođe može biti osoba od povjerenja i nekome ko nas često poznaje nekoliko godina. Njemu možemo da se povjerimo u vezi sa tegobama koje osjećamo, a on će znati koja je sljedeća adresa gdje možemo potražiti pomoć (psiholog ili psihijatar)”, rekla je Ožegović.

Dodala je i da poteškoće u psihičkom funkcionisanju pojedinca mogu u velikoj mjeri da utiču na dinamiku cijele porodice.

“Članovi porodice često osjećaju tugu, strah, bespomoćnost, kao i zabrinutost za zdravlje bliske osobe. Često se dešava da pored želje i volje da mu pomognu, nemaju adekvatan pristup, objektivnost i znanje. Kao posljedica cjelokupne situacije, može da dođe do intenziviranja emocija i izmijenjene komunikacije ( povlačenje, izlivi bijesa, konflikti). Važno je napomenuti da porodica često znači i oslonac i prvu kariku u traženju pomoći. Uz otvoren razgovor, podršku i razumijevanje, porodica je često najveći izvor snage, poboljšanja tegoba i oporavka”, naglasila je Ožegović.

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u okviru JZU ,”Dom zdravlja, Banja Luka”, svake godine obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Početkom mjeseca organizovan je cjelodnevni izlet za članove Grupe za podršku u etno selo Ljubačke doline’. Danas će biti organizovana prodajna izložba radova korisnika Grupe za podršku ,Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u hodniku Poliklinike. Istog dana, u Edukativnom centru Poliklinike, biće održana radionica na temu ,”Prevencija profesionalnog sagorijevanja” pod vođstvom diplomiranog psihologa Mladena Golića. Radionica je organizovana za zasposlene radnike ,”Dom zdravlja, Banja Luka”.

Takođe, u JU ,”Gerontološki centar, Banja Luka” gostuje psihijatar dr Željka Štrbac koja će se u periodu od 12 do 14h obratiti korisnicima. Osim toga, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, od 6.10.-10-10. 2025.godine, članovima Grupa za podršku i korisnicima “Centra za zaštitu mentalnog zdravlja”, pripremane su radionice u skladu sa njihovim potrebama i interesovanjima.

Piše: Marijana Bogdanović

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno