Svijet 15.10.2025.

EU priprema plan za rat s Rusijom: Poznati detalji, stiže “zid dronova”

ČITANJE: 5 minuta

Evropska unija planira da njen takozvani “zid dronova” bude potpuno funkcionalan i integrisan u “mrežnu sposobnost dronova” do kraja 2027. godine, prema procurjelom nacrtu dokumenta “Defence Readiness Roadmap 2030” do kojeg je došao Euronews.

Dokument, koji će Evropska komisija službeno predstaviti sutra, rezultat je višemjesečnih razgovora između izvršnog tijela EU i država članica o potpunoj obnovi odbrambene politike Evropske unije suočene s “agresivnim postupcima” Rusije.

EU je, kako navodi Euronews, već odredila devet prioritetnih područja sposobnosti u koja članice moraju hitno ulagati, uključujući municiju, tehnologiju dronova i protivdronsku tehnologiju, a Komisija je ranije ovog mjeseca predložila da se četiri panevropska “flagship” projekta dodatno prioritetno razvijaju.

Riječ je o Eastern Flank Watchu, koji uključuje evropski “zid dronova”, zatim o sistemu vazdušne odbrane Air Defence Shield te odbrambenom svemirskom štitu naziva Defence Space Shield.

Hitnost “zida dronova” i vremenski okvir

Plan prvi put daje vremenski okvir u kojem Komisija procjenjuje kada bi ti projekti mogli biti operativni.

Navodi se da su Eastern Flank Watch i “zid dronova” najhitniji. Takođe se predviđa da će potonji biti potpuno funkcionalan i integrisan u mrežnu sposobnost dronova do kraja 2027. godine, dok bi Eastern Flank Watch trebao postati operativan “do kraja 2028.”

“Protivdronske sposobnosti biće osmišljene kao višeslojni, tehnološki napredan sistem s interoperabilnim mogućnostima za otkrivanje, praćenje i neutralisanje dronova, kao i sposobnostima za napad na ciljeve na tlu korištenjem dronova za precizne udare”, stoji u dokumentu.

“Protivdronski kapacitet trebao bi biti potpuno interoperabilan i povezan među državama članicama, omogućujući evropsku situacijsku svijest, zajedničko djelovanje i zaštitu kritične infrastrukture zajedno s NATO-om”, dodaje se.

Dokument takođe nudi dodatna pojašnjenja o temi vojne mobilnosti, koja je definisana kao još jedno prioritetno područje, a o kojoj će se objaviti poseban paket mjera idućeg mjeseca.

Rokovi za odbrambenu nabavu

Kako dalje piše Euronews, Komisija očekuje da će područje vojne mobilnosti širom EU, s usklađenim pravilima i procedurama te mrežom kopnenih koridora, aerodroma, luka i pomoćnih elemenata koji osiguravaju neometan prevoz vojnika i vojne opreme širom Unije, u bliskoj saradnji s NATO-om, biti uspostavljeno “do kraja 2027.”

Nekim državama članicama trenutno treba i do 45 dana za obradu zahtjeva drugih članica EU za premještanje vojski ili vojne opreme unutar njihovih granica.

Cilj različitih odbrambenih inicijativa koje je Komisija dosad predložila, uključujući i program odbrambenih zajmova SAFE, jeste potaći zajedničku nabavu odbrambenih kapaciteta te ojačati evropsku odbrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB). Smatra se da bi to moglo smanjiti troškove, ubrzati isporuke i poboljšati interoperabilnost među oružanim snagama država članica.

Plan postavlja nove ciljeve prema kojima bi države članice trebale do kraja 2027. organizovati najmanje 40% odbrambene nabave kao zajedničku nabavu te do kraja 2030. najmanje 60% svojih budžeta za odbrambene nabave usmjeriti prema EDTIB-u i Ukrajini.

Finansiranje “zida dronova”

Plan ne navodi nove izvore finansiranja za povećanje odbrambenih kapaciteta Evrope, uprkos zahtjevima više država članica, navodi francuski medij.

Plan ponavlja da se u prijedlogu novog višegodišnjeg budžeta EU planira povećanje odbrambenog finansiranja na 131 milijardu evra, od čega bi vojna mobilnost dobila 18 milijardi evra, što je značajan rast u odnosu na sadašnjih 1,76 milijardi.

Umjesto toga, ponovo se poziva na napredak u uspostavljanju Unije štednje i ulaganja koja bi trebala olakšati privatna ulaganja u sektor te ističe dodatno finansiranje iz Evropske investicione banke (EIB), uključujući “fond fondova” vrijedan milijardu evra za ulaganja u dionice, kojim bi se podupirao brzi rast odbrambenih start-upova i projekata povezanih s odbranom, a koji bi trebao biti uspostavljen do kraja ove godine.

Isticanje suverenosti država članica EU

U planu se takođe naglašava da će zemlje zadržati kontrolu, ističući da su “države članice suverene i da će to i ostati kada je riječ o njihovoj nacionalnoj odbrani.”

Uprkos pažljivo biranim riječima, neke se članice protive većoj ulozi Evropske unije u odbrani – području koje je tradicionalno bilo u nadležnosti nacionalnih vlada. “Najviši cilj mora biti stvaranje uslova kako bi države članice mogle ispuniti svoje nacionalne i međunarodne ciljeve sposobnosti”, navodi Njemačka u svom službenom doprinosu za plan EU “Defence Readiness Roadmap 2030”.

Švedski doprinos, koji je kružio među diplomatama, navodi da “pokazatelji moraju biti orijentisani na rezultate i usmjereni na mjerenje opipljivih dostignuća”, umjesto da se traži do koje mjere države koriste određene alate poput zajedničke nabave.

Vojni plan, koji se priprema od ljeta, nastoji da odgovori na zabrinutosti u cijelom bloku, ne samo onih zemalja koje se osjećaju najugroženijim od Rusije. Uvažavajući zemlje južne Evrope poput Italije i Španije, navodi se da Evropa ne može priuštiti da bude slijepa na prijetnje koje dolaze iz drugih dijelova svijeta, spominjući Bliski istok i Afriku, navodi Politico.

Nacrt takođe naglašava da će EU blisko sarađivati s NATO-om. Savez i neke nacionalne prestonice zabrinuti su da bi Brisel mogao uspostaviti paralelnu odbrambenu strukturu koja bi zakomplikovala ratne planove umjesto da se neometano integriše s NATO-om.

Cilj je omogućiti Evropskoj uniji veću samostalnost u mnogo opasnijem svijetu. “Autoritarne države sve više nastoje uticati na naša društva i ekonomije”, navodi se u nacrtu.

“Tradicionalni saveznici i partneri takođe mijenjaju svoj fokus prema drugim regijama svijeta. Evropski odbrambeni položaj i sposobnosti moraju biti spremni za ratišta sutrašnjice”, prenosi index.hr

Oznake: Evropska unija